Nije prošlo ni mjesec dana otkad su poplave odnijele desetke života u sjevernoj Hercegovini, a u Podgori napravile veliku štetu. Zbog toga protokole unaprjeđuje i Civilna zaštita.
"Dolaze jako naglo, jako su razorne, jako mogu biti smrtonosne, što smo vidjeli iz zadnjih događaja. Moramo jako brzo reagirati, a jako je to teško s obzirom na snagu prirode koja je jača od nas", odgovorio je Tomislav Marević, načelnik sektora za pripravnost i koordinaciju Civilne zaštite na pitanje kako se bujične poplave razlikuju od "običnih".
"Ne treba raditi paniku ako se radi o normalnoj kiši gdje nam je voda na razini toga da će nam smočiti cipele, ali ako smo u vozilu, ako smo na cesti i vidimo da je počela jedna bujična poplava, vidimo da je ta voda malo brža nego inače, ako vidimo da se to diže više nego što smo očekivali, trebamo odmah reagirati i napustiti ili vozilo ili taj pločnik, ulicu gdje god da se nalazili", rekao je o prepoznavanju potencijalno opasne situacije.
"Ako smo zakasnili sa reakcijom i da mi u vozilu ne znamo što ćemo napraviti, svakako trebamo spustiti prozor, ali to će nam biti u slučaju da auto krene skupa sa vodom jedini izlaz prema van, a s druge strane će biti spasiocima i svima koje mogu pomoći znak da je tamo netko, jer da nije auto prazan koji putuje cestom, jer auto koji putuje cestom prazan neće nitko reagirati na njega.
U svakom slučaju, auto koji voda nosi ne ide nigdje gdje je pliće, ide samo tamo gdje je dublje i još teže, pa je samim time što smo mi duže na tom krovu i duže nas auto nosi, veća šansa da ćemo stradati", objasnio je što učiniti ako smo opasnost ipak uočili prekasno.
"Često nas bujica prevari. Često voda koja je već preko 15 cm duboka, nosi ju bujica mi smatramo da možemo prehodati, onda nas ona zapravo sruši i onda mi nakon toga počnemo skupa s tom bujicom ići u tom toku. U tom trenutku je bitno ne plivati uzvodno i ne pokušati okomito izlaziti, nego dijagonalno što je više moguće pronaći jedan mirni dio gdje ćemo se dočepati da li nekog materijala ili nekakvog mirnijeg toka gdje ćemo doći na sigurno tlo.
A u pravilu stvarno igra jako puno zdravi razum. Ljudi jako podcjenjuju vodu i misle da brza voda nije tako opasna, ona je svakako opasna. Ako nas već voda i nosi, a mi nismo zauzeli položaj tijela da smo na leđima s nogama prema naprijed kako biste mogli obraniti od nekih prepreka i lakše reagirati da se izvučemo nego recimo glavom plovimo prema u smjeru vode, u vrlo smo pogibeljnoj situaciji",rekao je.
O tome kako ćemo olakšati spasiocima rekao je:
"Svakako će biti spašavateljima prva i osnovna stvar doći do unesrećene osobe, da li dobacivanjem užeta ili neke druge opreme s kojim će ih moći privući sebi, da li pristupom čamcima ili jednostavno da spašavatelj skače u vodu i onda defenzivnim plivanjem dolazi do unesrećene osobe. Tu može biti spašavatelj u opasnosti ukoliko osoba koja je unesrećena reagira panično i zapravo se panično hvata za spašavatelja ne puštajući njega da odradi prve aktivnosti, odnosno prve radnje da bi osigurala osobu i sebe i unesrećenog i sigurno je izvukao van. Tako da u biti one situacije, koliko god je nezgodno, stvarno moramo ostati prisebni.
"Informacija je najvrijednija stvar u ovom vremenu u kojoj živimo i tu informaciju koju ljudi dobe na mobitele trebaju stvarno shvatiti dobronamjerno. Naši prognostičari jako dobro procjenjuju. Bitno da ljudi shvate da to nije priča ide vuk, ide vuk, ide vuk, nego da se to radi stvarno o ozbiljnim situacijama gdje moramo sagledati to da je nešto što dolazi opasno, potencijalno, ne znači da će se stvarno i dogoditi, ali da se barem i pripremamo, jer ovdje je samo priprema ta koja nas spašava. Kad smo se našli u nezgodi, to je već jako diskutabilno kako će to završiti", rekao je o upozorenjima koja se šalju građanima.