Trenutačne cijene stanova previsoke su za mlade hrvatske parove. Za hrvatske su džepove, kažu, cijene kakve su bile za vrijeme krize.
"Da vam se isplati stan kupiti i da to možete financijski održavati trebate imati barem 70-80 posto, to je bar naša računica, keša", kaže Marta iz Zagreba.
No nije preskupo strancima. U 2018. oboren je hrvatski rekord. Više od sedam tisuća stranaca je kupilo nekretninu. Najviše Slovenaca, zatim Nijemaca pa Austrijanaca.
"To je vezano uz turizam. Djelomično stranci koji kupuju za sebe kao nekakvu vikendicu zapravo gledaju i mjesto gdje bi mogli investirati i dobit neki povrat kroz godinu tako da su stranci dosta zastupljeni u priobalju i nešto sitno u Zagrebu“, kaže Dubravko Ranilović iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
U 2020. očekuje se rast cijena od 3 do 4 posto. Razlozi su niske kamate na kredite i štednju, rast gospodarstva, veća potražnja, turizam, ali i državna politika.
Već u siječnju će biti objavljen poziv za novi krug stambenih poticaja u ožujku. Uvjeti i pravila ostaju isti, samo je pitanje kolika će biti cijena kvadrata.
Dok struka prigovara da će poticaji održati visoke cijene, ministar graditeljstva ne da protiv svoje demografske mjere.
"U ove dvije godine više od 9000 mladih jer riješilo stambeno pitanje, rađaju se djeca“, kaže ministar graditeljstva Predrag Štromar.
Dok cijene idu gore, kamate srećom idu dolje. Jedna domaća banka već je najavila da će od nove godine dodatno sniziti kamatne stope pa će kamate na stambene kredite biti ispod 3 posto.
Trgovci nekretninama ističu da se stanovi na kraju prodaju po deset posto nižoj cijeni od početne prenapuhane, ali očekuju da će se tek krajem 2020. godine vratiti na iznose prihvatljivije standardu života u Hrvatskoj.