Što se sve na tržnici danas može kupiti za 100 kuna? "Ajme dečki, to vam je taman na knap!" Otkrivamo i koji su sve razlozi drastičnih poskupljenja

Prosječna neto plaća u zadnjih godinu dana porasla je za dva posto. No, zbog inflacije i poskupljenja hrane i drugih dobara, naš novac vrijedi manje. Tako prosječni Hrvat za 100 kuna radi u prosjeku 2 i pol sata, a potroši ih puno, puno brže.

Za 20 do 25 kuna reporter Dnevnika Nove TV Dino Goleš na tržnici je potražio kupus za varivo. ''Evo ga, to je 15 kuna. Ajme dečki, to vam je taman na knap! Evo, da vam dam još dva poriluka jer ste mladi, da vam malo pogledam kroz prste'', smilovala se kumica Ana. Otkrila je da je kilogram kupusa 20 kuna.

''Ne možemo mi ostati na istim cijenama, a nama sve otišlo. Kako ćemo platit klupu, skladište, troškove, pojesti, popiti'', pita se prodavačica Ana.

Hrvati itekako osjećaju poskupljenje

Za 60 kuna Dino Goleš uspio je kupiti povrće i kilogram mandarina. Preostalih 40 kuna potrošeno je na na pola kilograma tjestenine na akciji, pola kilograma svinjskog mljevenog mesa i dva para kobasica. Ruku na srce u ovom šopingu malo je pomogla kamera, a malo šarm.

Namirnica u vrećici skupilo se za tri do četiri ručka za tročlanu obitelj. Naravno, bez ulja koje je najviše poskupjelo, brašna, jaja, mliječnih proizvoda. Nešto treba jesti i za doručak, nešto za večeru.

Svako poskupljenje Hrvati itekako osjećaju. Prema podacima Eurostata, više od četvrtine svih troškova Hrvati plaćaju na hranu, dok je prosjek Europske unije 13 posto.

Kad se troškovima hrane dodaju drugi troškovi, poput stanovanja, režija, obrazovanja, prometa i slično, sindikati ističu da bi minimalna košarica za tročlanu obitelj trebala iznositi 7800 kuna, a ona optimalna 10.500 kuna.

U strahu od nestašice

A zašto smo došli do toga da strahujemo hoćemo li uskoro primjerice, imati kave i čokolade objasnio je reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago.

Krah transportnih pravaca je na vrhuncu, a do prave normalizacije trebat će mjeseci. Do tada nekih roba neće biti.

Svaki dan 65 posto roba doplovilo bi morskim putem u neku od luka i iskrcalo robu diljem svijeta. Ne treba zaboraviti kako je 70 posto te robe dolazilo iz Kine. I što se dogodilo? Dogodio se COVID i Kina je doslovno prestala proizvoditi.

Istodobno, na krivom mjestu, točnije Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi, našlo se 2 i pol milijuna kontejnera. Bili su poluprazni, a brodovi privezani. Nakon nekoliko mjeseci svijet se, sredinom prošle godine, počeo otvarati, ali robu je počelo prevoziti samo pola svjetske flote.

Cijene skočile u nebo

Posljedica svega je poskupljenje prijevoza. Prije COVID-a cijena jednog kontejnera bila je 2500 dolara, a sada je 12.000 dolara i raste. U jedan kontejner stane, primjerice, 1000 televizora koji se uvoze iz Kine. Na jednom brodu u prosjeku je 15.000 kontejnera, dakle 150.000 televizora.

Uz sve te probleme, dogodilo se nasukavanje gigantskog broda u Sueskom kanalu.

Uslijedio je i novi šok. Zbog zatvaranja dvaju rudnika litija dolazi do nedostatka čipova ključnih za proizvodnju mobilnih uređaja i automobila. Automobile koje ste mogli doslovno kupiti za nekoliko minuta, sada čekate tjednima, ako ne i mjesecima. Slično je s mobilnim telefonima, rezerve su potrošene, a pravi problemi mogli bi nastupiti sljedeće godine.

Stiže potrošačko ludilo

Cijene hrane zbog klimatskih promjena, rekordnih suša i cijene energenata lete u nebo, ali problema za Europu zasad ne bi trebalo biti.

Svjetske luke nisu mogle odjednom prihvatiti otvaranje i veliku navalu brodova s robom. U Roterdamu, najvećoj europskoj luci, na iskrcaj robe čeka se sada 7 dana. Aziju je pogodio tajfun i stotine brodova usidrio u Hong Kongu ili Singapuru i agonija se nastavlja. Razmjeri tog tajfuna osjećaju se sada u Americi. Joe Biden je naložio da luka u Los Angelesu preko koje Amerika dobiva 40 posto roba radi 24 sata.

Dolaze Blagdani. Amerikancima na Dan zahvalnosti purica mora biti na stolu. Ali Americi i svijetu dolazi Božić i potrošačko ludilo.

Ukratko, problem za problemom, koji samo može dovesti do manjka robe, pa onda i veće inflacije koja bi mogla trajati duže nego što se procjenjivalo, a to je do sredine sljedeće godine.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr