Hrvatska je prihvatila treći paket energetskih propisa Europske Unije koji propisuju uspostavljanje tržišnog formiranja cijena energenata, čime se obvezala da će od 2012. godine plin prodavati po tržišnim cijenama, a ne nižim koje su do sada služile kao socijalni oblik zaštite, piše Jutarnji list.
Hrvatska danas uvozi oko 45 posto potrebnih količina plina i Ina godišnje na prodaji plina gubi oko 280 milijuna kuna. Vladinom odlukom o nižoj cijeni od tržišne pogodovalo se i kupcima kojima socijalni oblik zaštite nije potreban.
Ina je od Instituta za energetiku i zaštitu prirode zatražila izradu studije koja bi odgovorila na pitanje kako što bezbolnije prijeći na tržišnu cijenu.
Ekonerg je u ljeto prošle godine napravio studiju kojom se predlaže uvođenje blok tarifa za opskrbu plinom kućanstava u Hrvatskoj koja se primjenjuje kod električne energije.
Prema studiji, uvele bi se tri blok tarife s obzirom na površinu stambenog prostora. Blok tarifa predviđa porast cijene plina s porastom opsega potrošnje i cijena plina ne bi bila ista za sve kategorije kućanstava. Zakon o socijalnoj skrbi odredio je da bi u Bloku 1 bili stanovi do 35 četvornih metara, u Bloku 2 stanovi od 35 do 55 četvornih metara, a u Bloku 3 sva kućanstva sa stanovima površine veće od 55 četvornih metara. U studiji se navodi da je moguće i uvođenje većeg limita potrošnje za kontinentalnu i jadransku Hrvatsku. Limit potrošnje u zimskom razdoblju za Blok 1 bio bi od 0 do 670 kubnih metara plina, za Blok 2 od 670 do 950 kubnih metara, a za Blok 3 iznad 950 kubnih metara plina. U ljetnom razdoblju za Blok 1 limit bi se kretao od 0 do 170 kubnih metara, za Blok 2 od 170 do 240 kubnih metara, a za Blok 3 iznad 240 kubnih metara plina. Prijelazno razdoblje do uspostave tržišnih cijena može trajati četiri godine, ali Vlada može odlučiti da to razdoblje traje kraće ili dulje.