Svaki dan u osječkoj socijalnoj samoposluzi traži se paket života više.
„Imam 1026 kuna, živim u stanu, moram platiti 180 kn vodu i nemam za grijanje, spavam u kaputu, tako se i dignem“, priča Ljubica iz Osijeka.
Sličnu, tužnu, sudbinu dijeli 3 tisuće korisnika.
„Nama svaki mjesec preko 1000 članova obitelji ostane bez ičega. Majke dođu, plaču, djeca su im gladna cijeli dan, odlaze od kuće nema ništa, dođu u školu nema ništa. To je prestrašno“, kaže Štefica Čučak, predsjednica Udruge Rijeka ljubavi.
Dok su jedni gladni, u Hrvatskoj se baci 400 tisuća tona hrane na godinu. Najviše hrane bace kućanstva čak 77 posto, tvornice 9 posto, restorani 6 posto, a iz trgovina se baci 3 posto hrane.
„Kad se hrana ne bi bacala, nitko u našoj lijepoj domovini ne bi bio gladan, ne bi djeca patila“, kaže Štefica.
Da hrana ne mora završiti u smeću, primjer svima može biti gospođa Zdenka koja već 15 godina u svojoj vrtnoj bajci ima suživot biljaka, životinja i čovjeka.
„Mi dosta stvari koristimo iz tog vrta u svojoj prehrani i pravimo domaće pekmeze, imamo ukrasne kokice koje nam daruju jaja koja mi koristimo, a opet mi njima vraćamo nekakve otpatke, mrvice kruha dajemo našim zečićima, ptičicama, kokicama“, objašnjava Zdenka Matagić iz Čepina.
U okviru zelenog akcijskog plana donesena je i strategija od polja do stola kako bi domaći proizvodi zamijenili uvozne i kako bi se manje hrane bacalo.
„Moramo biti svjesni da potrošnja diktira proizvodnju i dokle god naš potrošač bude preferirao strani, jeftiniji proizvod teško ćemo moći plasirati naše domaće, zdravije proizvode na tržište“, kaže Anamarija Krišto iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača.
Dok 25 posto građana živi u siromaštvu, Hrvat na godinu baci oko 97 kilograma hrane.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr