Tijekom ovih blagdana ukupno je ozlijeđena 31 osoba – 13 teško, a 18 lakše. Sve su ozljede nastale na sličan način, a žrtve su u većini slučajeva djeca. Zbog toga se često stvara dojam da su upravo djeca problem. No postavlja se pitanje odgovornosti roditelja koji ne samo da dopuštaju nego i nabavljaju opasnu pirotehniku.
Što je s onima poput dvojca s Trešnjevke koji je u svojim tridesetima improviziranom eksplozivnom napravom šokirao pola metropole? Takvo "slavlje" na granici ludila tjera djecu s autizmom, starije sugrađane, ali i životinje da strahuju u vlastitim domovima. O toj temi donosi priču Provjereno, autorice Barbare Majstorović.
Teške opekline, amputirani prsti, oštećenja vida – posljedice su koje ostaju za cijeli život. Najčešće žrtve su djeca. Nakon višestrukih operacija ozlijeđene pacijente čeka najmanje mjesec do mjesec i pol dana boravka u bolnici, a potom i dugotrajna rehabilitacija. Posljedice pirotehnike osjećaju i osobe s autizmom, djeca s teškoćama u razvoju, starije osobe, životinje, ali i zdravstveni djelatnici koji blagdane provode u višesatnim operacijama pokušavajući spasiti što se spasiti da.
Do 2. siječnja ukupno je ozlijeđena 31 osoba, od čega 13 teško, a 18 lakše. Sve ozljede uzrokovane su uporabom pirotehničkih sredstava.
"Ja nisam nikad u životu čuo nešto slično, ni kad sam bio na ratištu, ali ovakav zvuk... Stakla su se tresla, baš je bilo gadno", priča jedan građanin.
"Kolika količina buke, topovskih udara... To više nisu klasične petarde i klasični vatrometi. To su ozbiljne detonacije", kaže Suzana Rešetar, predsjednica Udruge Sjena.
"Svakodnevno sva ta djeca tijekom boravka u bolnici prolaze previjanja i dodatne operacije. To je minimalno od mjesec do mjesec i pol dana boravka u bolnici", rekao je dr. Mario Kurtanjek, specijalist dječje kirurgije.
Uporaba pirotehnike tijekom blagdana u Hrvatskoj strogo je regulirana. Dopuštena je isključivo za osobnu uporabu u razdoblju od 15. prosinca do 1. siječnja. Prodaja je dozvoljena samo u specijaliziranim prodavaonicama, ne putem interneta, i to isključivo pirotehnike kategorije F1, dok su petarde i redenici kategorija F2 i F3 zabranjeni od 2021. godine. Unatoč tomu, zakon se očito često krši.
Prema podacima MUP-a, od početka preventivne akcije do 2. siječnja 2026. godine izdano je:
- 56 obveznih prekršajnih naloga roditeljima djece mlađe od 14 godina zatečene u korištenju ili posjedovanju pirotehničkih sredstava (uglavnom petardi kategorija F1, F2, F3 i F4)
- 91 optužni prijedlog protiv djece u dobi od 14 do 18 godina zbog posjedovanja ili korištenja zabranjene pirotehnike (najčešće F2, F3 i F4)
- 47 prekršajnih naloga punoljetnim osobama koje su posjedovale ili koristile zabranjena pirotehnička sredstva
- četiri kaznene prijave vezane za zlouporabu pirotehnike.
Do 2. siječnja oduzeto je ukupno 64.479 komada razne pirotehnike.
Hrvati vole glasno slaviti, a tradicija je da se dobra zabava i dobro čuje. No ozljede koje nastaju zbog uporabe pirotehničkih sredstava, osobito kod djece, izuzetno su teške. Dr. Mario Kurtanjek ističe da se u zagrebačkoj Klaićevoj bolnici trenutačno nalaze četiri teško ozlijeđena djeteta, sva nakon složenih operacijskih zahvata.
"Kod jednog dječaka smo jučer napravili kompletnu transplantaciju kože na mjestima gdje je izgorio. Danas smo operirali curicu koja je zadobila opekline u području stražnjeg dijela glave, vrata i leđa. I kod nje slijedi nova operacija s transplantacijom kože. Drugo dvoje djece prolazi svakodnevna previjanja kako se rane ne bi inficirale", ispričao je dr. Kurtanjek.
U nastavku liječenja slijede fizikalna terapija i dugotrajna rehabilitacija.
"Ono što želim naglasiti je da su kod sve djece prisutne i psihičke traume. Djeca su u velikom stresu, svakodnevno gledaju svoje ozljede i ponovno proživljavaju isti strah. Velika je to trauma i za roditelje. Sve zajedno predstavlja jedan veliki neželjeni događaj za sve uključene", dodao je liječnik.
Suzana Rešetar, predsjednica Udruge Sjena, koja okuplja obitelji djece s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, upozorava da su osobe s autizmom izrazito hipersenzibilne na glasne i nepredvidive zvukove, koji im mogu uzrokovati dugotrajnu bol.
"Dok je bio skroz mali, znala sam se leći na njega jer se dijete treslo od straha, pokriti mu uši rukama i tako bismo ležali ispod popluna dok se sve ne bi smirilo", priča Rešetar.
Sličan doček Nove godine imaju i vlasnici kućnih ljubimaca. Zbog nekoliko bačenih petardi u susjedstvu pas Maša, u vlasništvu Doris Krpan, pobjegla je iz dvorišta. Sa svojim partnerom Markom Debanom krenula je u višesatnu potragu.
"Rekli su nam: 'Vidjeli smo je ovdje, idite tamo, pa opet dalje.' Trajalo je to oko dva sata. Na kraju su se ljudi preko Facebook grupe javili kad su vidjeli sliku i broj mobitela. Ispostavilo se da je sama ušla u hotel. Ljudi su je smjestili kod vatrogasaca, nazvali nas i mi smo došli po nju", ispričala je Doris Krpan.
Pronađena Maša nije ih prepoznala ni reagirala. Bila je vidno traumatizirana, šepala je, a jedno oko bilo joj je krvavo, zbog čega su se odmah uputili dežurnom veterinaru.
Cijelu priču o strašnim posljedicama pirotehnike pogledajte u videoprilogu Barbare Majstrović.
This browser does not support the video element.