"Smatramo neprimjerenim takvo nepoznavanje osnova izbjegličkog prava, a posredno i nacionalnog zakonodavstva, koje je predlagao i čija je provedba prvenstveno u nadležnosti MUP-a", stoji u reakciji Centra za mirovne studije pod naslovom "Neznanje ili najava mađarskog modela?" na izjavu ministra koju je dao u petak kad je potvrdio da je mladi migrant iz Iraka koji je u Hrvatsku ušao u podvozju autobusa što je vozio od Beograda do Zagreba vraćen u Srbiju.
"On je već predan srpskim policajcima, odnosno vraćen je u Republiku Srbiju", kazao je Božinović u petak pojašnjavajući da je sve učinjeno temeljem sporazuma o readmisiji s Republikom Srbijom.
Na pitanje je li 21-godišnjak, koji je uhićen bez dokumenata nakon što je u Hrvatsku ušao vozeći se satima ispod autobusa, zatražio azil ministar je pojasnio da je "za azil prvi i osnovni uvjet zakonit ulazak u Hrvatsku".
"Osim što u cijelom Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti ne nalazimo takav uvjet, ovakva interpretacija u suprotnosti je s dosadašnjim relevantnim tumačenjima i dokumentima, a i sa samom praksom. Naime, većina osoba kojima zaista treba zaštita i koje udovoljavaju kriterijima propisanim u Konvenciji i zakonima, nije i ne može biti u mogućnosti ispunjavati ovaj uvjet. To mogu potvrditi i donositelji odluka u postupcima traženja azila, ako ih se pita koliko je ljudi koji u Hrvatskoj traže zaštitu ili su ju ovdje dobili, na teritorij Republike Hrvatske uspjelo ući na zakonit način. Pa i sam Sud pravde u Luksemburgu je nedavno rekao kako ulasci za vrijeme tzv. izbjegličke krize nisu bili zakoniti. Ministre, treba li milijunu Sirijaca, Afganistanaca i drugih oduzeti status tražitelja zaštite ili izbjeglički status?", pitaju se iz Centra za mirovne studije.
Ističu i kako Konvencija o statusu izbjeglica (čl. 31) te Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (čl. 8.) kao dva osnovna dokumenta čak propisuju nekažnjavanje u slučajevima nezakonitog prelaska granice ukoliko osoba nakon toga potraži zaštitu. Osim toga, dodaju, tijekom postupka traženja azila utvrđuje se zadovoljava li osoba uvjete za dobivanje azila i takav postupak ne ovisi niti može ovisiti o načinu na koji osoba uđe u zemlju.
Osim toga, spominju Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Ustav RH koji propisuju pravo da se pred progonom ima pravo tražiti utočište u drugim zemljama.
"Naravno, postoji pravo da se zaštita traži, ali ne i da se dobije u svakom slučaju. U Hrvatskoj se danas vraćamo na temeljne postavke - omogućavanje pristupa teritoriju i sustavu azila", smatraju iz Centra za mirovne studije te ističu kako od ministra još uvijek očekuju odgovor na pitanje je li mladić iz Iraka koji je držeći se za podvožje autobusa došao u Hrvatsku i koji je vraćen u Srbiju informiran o svojim pravima o traženju međunarodne zaštite.
Božinović: ''Kod nezakonitih migranata se dosad pokazalo da u većini slučajeva zlorabe institut azila''
Na ove izjave iz Centra, kasnije tijekom dana reagirao je i ministar Božinović: ''Prvi i osnovni uvjet za odobravanje međunarodne zaštite nije i jedini, ali je činjenica da su sve osobe kojima je odobren azil u Hrvatskoj, u našoj državi boravile zakonito u statusu tražitelja međunarodne zaštite.
Hrvatska u potpunosti poštuje pravo na omogućavanje pristupa postupku međunarodne zaštite, što potvrđuju i konkretne brojke: u 2017. godini u Hrvatskoj je registriran 1.881 tražitelj međunarodne zaštite. Hrvatska odobrava azil ili supsidijarnu zaštitu u svim slučajevima kada su ispunjeni zakonski uvjeti. Kako bi se osobama koje su u stvarnoj potrebi odobravanja zaštite omogućilo da sigurno i zakonito dođu u Hrvatsku, bez izlaganja opasnostima na putu i iskorištavanja od strane krijumčara, Hrvatska se priključila provedbi programa preseljenja. Uz to, u duhu solidarnosti provodi i premještanje iz Italije i Grčke.
Na taj način u Hrvatsku po osnovi premještaja i preseljenja zakonito dolaze osobe za koje je, dakle, nedvojbeno utvrđeno da ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu. Kod nezakonitih migranata se dosad pokazalo da u većini slučajeva zlorabe institut azila, tj. da im namjera nije ostvariti tu vrstu zaštite (u 2017. godini čak 77 posto postupaka po zahtjevima za međunarodnu zaštitu obustavljeni su jer su osobe koje su podnijele zahtjev napustile Hrvatsku prije okončanja postupka), a provjere koje se provode dodatno potvrđuju kako se često ne radi o osobama koje su predmetom političkog progona ili drugog oblika proganjanja ili ugrožavanja ljudskih prava koji su osnova za odobravanje međunarodne zaštite, već prije svega o ekonomskim migrantima.
Dakle, nezakoniti migranti u većini slučajeva preko Hrvatske nastoje dospjeti do neke od zapadnih i sjevernih članica EU-a. I na razini Europske unije se upravo zbog povećanog broja takovih migranata sve veći naglasak stavlja na zakonite migracije, na postupke vraćanja i na rješavanje korijenskih uzroka migracija.
Budući da se u konkretnom slučaju 21-godišnjeg nezakonitog migranta iz Iraka radi o osobi koja nije zatražila azil u Hrvatskoj, primijenili smo mjere nužne za sprječavanje nezakonitog boravka na teritoriju EU-a, a koje su regulirane europskim zakonodavstvom.
Republika Hrvatska odlučna je u tome da zaštiti svoje granice, ujedno i vanjsku granicu EU-a. Ministarstvo unutarnjih poslova u skladu s Ustavom RH, nacionalnim i europskim propisima te uz puno poštivanje relevantnih međunarodnih konvencija provodi postupak pružanja međunarodne zaštite i odgovorno upravlja kompleksnim procesom migracija.“ (I.D. / Hina)