Nakon obavještajne afere, koja je nazvana hrvatska 'afera Watergate', stigao je i prvi konkretan građanski zahtjev za uvođenjem neovisnog civilnog nadzora nad sigurnosnim sustavom. CMS je u tom smislu, zajedno s Luburom, pred Saborom danas održao konferenciju za medije.
>> 'Tko je htio istjerati lisicu, istjerao je grizlija'
'Ne ulazeći u političke i medijske obračune vezane uz posljednju aferu navodno neovlaštene upotrebe mjera tajnog prikupljanja podataka od strane policije, Centar za mirovne studije ovim putem podnosi zahtjev za cjelovitom i profesionalnom reformom sustava nadzora nad uporabom mjera kojima se zadire u ljudska prava', ističu iz te nevladine neprofitne organizacije.
U CMS-u napominju kako već dugi niz godina građani upozoravaju na slabe karike u sustavima nadzora policije i sigurnosno-obavještajnih službi što u konačnici rezultira političkim prepucavanjima među političkim elitama ali i povredama ljudskih prava građana. 'Time se uvelike gubi povjerenje građana u sustav koji oni financiraju i koji postoji da bi štitio njihova ljudska prava', ističu u priopćenju za javnost, objavljenom na svojim internetskim stranicama.
'Iznimnom politizacijom tzv „špijunskih afera" gubi se povjerenje i u politiku i sigurnosni sustav RH, te je u ovom trenutku jedini izlaz iz te situacije uspostava potpuno neovisnog i efikasnog građanskog nadzora nad sustavom koji ima zakonske ovlasti zadiranja u ljudska prava', smatraju u CMS-u.
Predlažu i reformu sustava, koju prenosimo u cijelosti.
Odmah pristupiti izradi i donošenju posebnog Zakona o građanskom nadzoru nad mjerama tajnog prikupljanja podataka od strane sigurnosno-obavještajnih agencija i policije na način da:
a) definira se novo, jedinstveno i potpuno samostalno tijelo za nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija i policije u dijelu primjene mjera tajnog prikupljanja podataka koje uz to ima i funkcionirajući ured.
b) da se tijelo za nadzor sastoji od predstavnika organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava, predstavnicima akademske zajednice koji se bave sigurnosnim pitanjima i pitanjima prava građana, te stručnjaka za mjere tajnog prikupljanja podataka. Tražimo da članove tijela bira Savjet za razvoj civilnog društva kako bi se u potpunosti izbjegli politički utjecaji i dogovori oko članova, a članovi ne smiju biti pripadnici stranaka, moraju imati visoke kompetencije iz zaštite ljudskih prava te druge potrebne specijalnosti.
c) tijelo mora imati jasnu ovlast nenajavljenog i u potpunosti otvorenog pristupa svim institucijama i pojedincima koji rade na mjerama tajnog prikupljanja podataka, te ovlasti slobodnog informiranja javnosti o utvrđenim povredama ljudskih prava građana kroz mjere tajnog prikupljanja podataka, te narušavanju profesionalnosti i depolitiziranosti sustava kada je to opravdano zaštitom javnog interesa uz potrebnu zaštitu nacionalne sigurnosti i osobnih podataka.
U CMS-u smatraju kako je to jedini put da političari vrate povjerenje građana i da se zaustavi ne samo daljnja erozija povjerenja, već i erozija same demokracije.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook