Srbija kriva za napad

Čelnica srbijanskog Helsinškog odbora: Presuda nije iznenađenje, optužnica politizirana

Slika nije dostupna
Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko izjavila je u petak da nije iznenađena oslobađajućom presudom generalima Anti Gotrovini i Mladenu Markaču ustvrdivši da je optužnica protiv njih bila politizirana tako da se izjednače s optužnicama protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

"Taj slučaj je od početka bio problem Tužiteljstva u Haagu, pa i sam način na koji se Tužiteljstvo postavljao prema podizanju optužnice, posebno kad se uzme u obzir formulacija o udruženom zločinačkom pothvatu i prekomjernom granatiranju. Prosto, cijela je optužnica postavljena tako da se izjednači s optužnicama protiv Mladića i Karadžića", rekla je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.

Predsjednica srbijanskog Helsinškog odbora kazala je da u prilog stajalištu o politizaciji optužnice govori to da je "vrlo čudno kako su Gotovina i Markač prvobitnom presudom nepravomoćno osuđeni na 24 i 18 godina, a sad oslobođeni". "To znači da je Tužilaštvo u tom slučaju bilo ispolitizirano", smatra Sonja Biserko i podsjeća da su čak tri tima Tužiteljstva radila na optužnici protiv hrvatskih generala.

>> PRATITE UŽIVO Pjesme, zastave, veselje: Deseci tisuća ljudi čekaju generale!

"To ne znači da nije bilo zločina - to svi znamo. Ali, te kvalifikacije u optužnici očito ne 'drže vodu'. Drugo, u toj optužnici nedostaje dio po kojem i Beograd snosi odgovornost za egzodus Srba iz Hrvatske, a te se dvije odgovornosti sve vrijeme žele izjednačiti u srbijanskoj javnosti i zato su sada ovakve reakcije na oslobađajuću presudu Gotovini i Markaču", ocjenjuje Sonja Biserko.

Ona drži kako se u interesu odnosa u regiji "odnos prema ratu mora postaviti u pravi kontekst", a da "Srbija mora priznati odgovornost za početak rata". "Srbija mora prihvatiti odgovornost za početak tog rata i agresiju u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni. To se, naprosto, ne može izjednačiti i izbrisati. Ne može se pomirenje provoditi na temelju jedne kompromisne formule koja, zapravo, ne odgovara istini. To je međunarodna zajednica pokušala, ali to nije uspjelo ni u Hrvatskoj, ni u Bosni, ni na Kosovu, jer oni imaju drukčiju percepciju tog rata", ocijenila je Biserko. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook