Otočna skupina Kornati koja broji oko 150 otoka ime je dobila prema najvećem otoku arhipelaga te je po mnogočemu posebna. Otoci su se rasprostrli na površini od 320 kilometara kvadratnih. S obzirom na velik broj otoka na relativno maloj površini Kornati su najgušća otočna skupina na cijelom Sredozemlju. Nigdje se nije stisnulo toliko otoka, otočića i hridi na jednome mjestu kao na Kornatima.
S obzirom na veliku razvedenost arhipelaga, iznimnu prirodnu ljepotu te bogati morski ekosustav većina je otoka 1980. godine proglašena nacionalnim parkom. Zaštićeno je 89 otoka na kojima su provedena brojna istraživanja koja su pokušala otkriti što više karakteristika arhipelaga. Tri su otoka čak proglašena zonom posebne zaštite te na njih nije dozvoljen pristup. Izuzev toga, posjetiteljima je dozvoljeno kretanje po cijelom parku.
Tu mogućnost turisti oduševljeno iskorištavaju te svakodnevno u velikom broju posjećuju ovaj nacionalni park. Ipak, posjetitelji moraju na imati na umu da su otoci zaštićena baština te da su uz to u privatnom vlasništvu te da ih zbog toga treba posebno čuvati. Kornate je moguće posjetiti u vlastitom ili iznajmljenom plovilu ili u organizaciji jednog od mnogih brodara koji diljem Jadrana organiziraju posjete parku. Najviše brodova kreće iz Zadra, Vodica, Šibenika, Biograda na Moru, Svetog Filipa i Jakova te Murtera.
>> Prošetajte putevima starih mlinova
Krstarenje Kornatskim arhipelagom poseban je doživljaj zbog velikog broja otoka, otočića i hridi. Otočje je pravi nautički raj. Posebno vrijedi vidjeti najveću atrakciju arhipelaga – kornatske krune. Riječ je o klifovima, tj. okomitim liticama koje krase otoke okrenute prema otvorenom moru. Ovoj fenomen posebno je popularan među posjetiteljima, a veoma je zanimljiva priča o njegovom nastanku. Otočje se, naime, nalazi na velikom tektonskom rasjedu na kojeg utječe globalno kretanje afričke tektonske ploče na sjever. Najduža kruna na Kornatima proteže se kroz 1350 metara, a najviša ima 82 metra iznad površine mora. Najdublja se pak proteže i do 90 metara u dubinu mora.
Mnogi pak ne propuštaju priliku da se okupaju u čistom kornatskom moru, a kvalificirani ronioci mogu istražiti i podmorje arhipelaga, ali samo uz posebnu dozvolu. Osim što mogu uživati u moru, posjetitelji imaju priliku detaljno proučiti otoke i njihove tajne pješačenjem po njima. Posjetitelji mogu vidjeti zanimljive geološke fenomene, a postoji i osam posebno uređenih staza koje se zajednički nazivaju Planinarski put Kornati. Staze vode i do vidikovaca s kojih se pruža prekrasan pogled na otočje i njegove najljepše dijelove.
Tijekom istraživanja otočja vrijedi se upoznati i s njegovom kulturnom baštinom. Iz vremena starih Ilira potječu male četverokutne nastambe, gradine i gomile. S druge strane, naseljenici iz bizantskog vremena ostavili su u naslijeđe najznačajniju povijesnu građevinu na Kornatima. Riječ je o utvrdi Tureti na otoku Kornatu za koju se pretpostavlja da je imala vojnu namjenu. U podnožju utvrde nalazi se i starokršćanska bazilika Gospe od Tarca u kojoj se i danas svake prve nedjelje u srpnju održava misa za blagoslov polja i mora uz procesiju brodova. Misa koja je s vremenom prerasla u pravu atrakciju ubraja se u jedan od najzanimljivijih vjerskih događaja u Hrvatskoj.
U ostale važnije sačuvane objekte ubrajaju se ostaci solane i skladišta za sol iz srednjeg vijeka u uvali Lavsi. Također, zanimljivi su ostaci kaštela i naselja na nekim od otočića, a posebnu pažnju privlače i suhozidi koji neumorno odolijevaju vremenu.
S obzirom na sve što Kornati nude smatra ih se pravom oazom za one koji žele uživati u netaknutoj i posebnoj prirodi te čistom moru. Otočje je posebno slikovito opisao irski pisac George Bernard Shaw koji je izrekao legendu stvaranja Kornata: "Posljednjeg dana stvaranja svijeta Bog je želio okruniti svoje djelo i tako je stvorio Kornate prosuvši suze, zvijezde i uzdahe.".
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook