Pokazalo je istraživanje 'Navike i obilježja kockanja adolescenata u urbanim sredinama u Hrvatskoj', a podatci su prikupljeni na slučajnom uzorku od 1952 srednjoškolca iz Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka, od prvoga do završnog razreda gimnazijskoga, četverogodišnjeg strukovnog i trogodišnjeg strukovnog srednjoškolskog programa.
Rezultati istraživanja, koji će javnosti biti predstavljeni sutra na stručno-znanstveno skupu 'Kockanje mladih - istraživanje i iskustva iz prakse u Hrvatskoj', pokazali su da je 83 posto srednjoškolaca barem jednom u životu igralo neku igru na sreću, a među onima koji se kockaju 12 posto ih već ima ozbiljne tegobe zbog kockanja.
S obzirom na to u kojoj mjeri osjećaju nepovoljne psihosocijalne posljedice svojih kockarskih aktivnosti, adolescenti su razvrstani u tri kategorije rizičnosti. Najviše je onih, 71 posto, koji nemaju problema povezanih s kockanjem, niska do srednja ozbiljnost problema pokazuje se u 17 posto ispitanika, a znatne probleme pokazuje 12 posto srednjoškolaca.
Sve više adolescenata ima ozbiljne teškoće zbog kockanja
Adolescenti, u kojih su se već razvile ozbiljne teškoće zbog kockanja češće se i strastvenije kockaju i više se druže s vršnjacima koji također kockaju. Osim toga pokazuju i neke druge oblike rizičnog i delinkventnog ponašanja, pri čemu najviše agresivno ponašanje i sklonost imovinskim prijestupima.
Kad govore o motivaciji za kockanje, na prvom mjestu im je zarada, zatim zabava i uzbuđenje, a na vrlo visoku mjestu je i želja da budu što bolji u kockanju. Također, u većoj mjeri smatraju da na temelju znanja i vještina te praznovjernih rituala mogu kontrolirati ishod igre, a znanja o izgledima i vjerojatnosti za dobitak su im slabija.
Prednjače sportske kladionice
Srednjoškolci obuhvaćeni istraživanjem najčešće se (jednom na tjedan ili češće) klade u sportskim kladionicama (19 posto), a 22,8 posto kladi se i na internetu, ali bez novčanog uloga. Na trećem i četvrtom mjestu po učestalosti su igre na automatima u kojima sudjeluje 6,2 posto ispitanika, te virtualne utrke (6,1 posto), dok je biljar/fliper za novac na petom mjestu (5,1 posto).
'Rezultati projekta govore o znatnoj uključenosti mladih u kockarske aktivnosti, iako je ono u Hrvatskoj maloljetnicima zabranjeno, kao i štetnim psihosocijalnim posljedicama takvih aktivnosti, te upozoravaju na potrebu šireg i sveobuhvatnog društvenog djelovanja', stoji u zaključku istraživanja. (Hina)