Na provedbu različitih vrsta izbora Hrvatska je prošle godine utrošila više od 45 milijuna eura, najviše na lokalne, gotovo 25 milijuna eura, navodi Državno izborno povjerenstvo (DIP) u svom Pregledu rada za prošlu godinu.
Predsjednički izbori, čiji je prvi krug održan 29. prosinca 2024., a drugi 12. siječnja 2025. godine, koštali su 14,3 milijuna eura, a trošak njihove provedbe snosila je država.
Troškove lokalnih izbora snose pak općine, gradovi i županije u kojima se održavaju, a podaci koje je od njihovih izbornih povjerenstava dobio DIP pokazuju da su koštali nešto manje od 24,8 milijuna eura.
Tome treba dodati i 1,6 milijuna eura, koliko je DIP, odnosno država, izdvojio za trošak informatičke podrške provedbi tih izbora i za naknade informatičkim koordinatorima.
Lokalni izbori na kojima su birači izabrali svoje načelnike, gradonačelnike i župane te općinska i gradska vijeća održani su u dva kruga, 18. svibnja i 1. lipnja.
Početkom listopada održani su dopunski lokalni izbori u 63 općine, grada i županije u kojima na redovnim lokalniim izborima nije osigurana dovoljna zastupljenost nacionalnih manjina, odnosno Hrvata u općinama u kojima su manjina.
Prema podacima koji nisu potpuni, trošak tih izbora iznosio je gotovo 1,5 milijuna eura i teretio je proračune jedinica u kojima su izbori održani. DIP je pak snosio troškove informatičkih koordinatora i informatičke podrške izborima koji su premašili 300.000 eura.
Dodatnih 8200 eura za istu je namjenu potrošio i za provedbu prijevremenih izbora za Gradsko vijeće Đakova, koji su održani 9. studenoga prošle godine.
Kad se zbroje svi troškovi, dolazi se do iznosa od 45,4 milijuna eura.
U lipnju prošle godine Hrvatska je zaključila superizbornu godinu, odnosno četiri velika izborna ciklusa. Riječ je o parlamentarnim izborima održanim u travnju 2025., izborima za Europski parlament iz lipnja iste godine, izborima za predsjednika Republike održanim u prosincu 2024. i siječnju 2025. godine te lokalnim izborima održanim u svibnju i lipnju prošle godine.
Osim izbora, DIP je prošle godine, odrađujući svoj redovni godišnji posao, pregledao financijsko poslovanje 1142 subjekta u 2024. godini. Među njima je bilo 166 političkih stranaka, šest nezavisnih zastupnika i 930 nezavisnih vijećnika.
To je pedesetak subjekata manje nego godinu prije, kad je pročešljao financije njih 1193, od čega 165 političkih stranaka, pet nezavisnih zastupnika i 1023 nezavisna vijećnika.