Bravo, štreberi!

Slika nije dostupna
Unatoč milijunskim izostancima, najveći je postotak hrvatskih srednjoškolaca, njih 38,2 posto, prošlu školsku godinu završio s vrlo dobrim uspjehom. Istodobno je gotovo polovica učenika koji su u srednju škole stigli kao odlikaši, na kraju prvog razreda srednje škole postigla lošiji uspjeh od onoga koji je imala u osnovnoj školi.

Najviše su pritom kiksali gimnazijalci. Prema podacima Ministarstva, od 87,3 posto učenika koji su se školske godine 2005./2006. upisali u neku od gimnazija zahvaljujući odličnom uspjehu iz osnovne škole, samo njih 28,4 posto završilo je 1. razred s peticom u svjedodžbi, piše Jutarnji list

Više od 50 posto gimnazijalaca na kraju prvog razreda postiglo je solidan vrlo dobar uspjeh, njih 19,7 posto razred je završilo s trojkom, 0,4 posto s dovoljnim uspjehom, a 0,7 posto učenika palo je prvi razred gimnazije. Kada se uspjeh gimnazijalaca usporedi s uspjehom drugih srednjoškolaca, oni su još uvijek najuspješniji, što svakako treba zahvaliti znanju koje su donijeli iz osnovne škole.

Naime, podaci pokazuju da je prvi razred 4-godišnje strukovne škole s odličnim uspjehom završilo 11,3 posto učenika (upisalo ih je 31,7 posto odličnih), a u trogodišnjim školama odličnih je na kraju 1. razreda bilo samo 4,5 posto. I u jednoj i u drugoj vrsti škola prednjače učenici s dobrim uspjehom.

Gledajući po županijama, najveći su uspjeh postigli učenici u Varaždinskoj županiji u kojoj je od ove školske godine u viši razred srednje škole upisano čak 27 posto odlikaša, dok je ponavljača manje od jedan posto. Najviše ponavljača ima Grad Zagreb 2,7 posto.

Na činjenicu da učenici prelaskom u srednju školu postižu slabiji uspjeh nego u osnovnoj školi, prema mišljenju stručnjaka utječe nekoliko faktora. Posebice se pritom ističu neujednačeni kriteriji ocjenjivanja u osnovnoj i srednjoj školi te preveliki zahtjevi koji program i nastavnici stavljaju pred učenike. Ne treba zaboraviti da učenici prelaskom u srednju školu mijenjaju i radnu sredinu, a kod dijela učenika očito postoji potreba za period adaptacije. Tu tezu potvrđuju i same brojke jer u višim razredima gimnazije postotak odličnih učenika doseže i do 35 posto.

' Poznato je da nastavnici u osnovnim i srednjim školama imaju različite kriterije ocjenjivanja. To je, po mom sudu, ključni razlog zbog čega u srednjim školama pada uspjeh učenika. No, ruku na srce, brojka od 50 posto učenika koji osnovnu školu završavaju s odličnim uspjehom nategnuta je i nerealna. Mi koji radimo u srednjim školama dobro znamo da velik broj djece iz osnovnih škola dolazi s poklonjenim ocjenama, što je dijelom i razumljivo s obzirom na to da je opći uspjeh još uvijek jedini kriterij za upis u srednju školu, ' komenitrao je Ivica Lovrić, predsjednik Udruge srednjoškolskih ravnatelja.

Drago Bagić, ravnatelj 2. gimnazije u Zagrebu koju većina učenika upisuje s maksimalnih 60 bodova, kaže kako takvi podaci njemu zvuče nevjerojatnim. ' Moguće je da učenici u nekim gimnazijama na kraju prvog razreda postignu bitno slabiji uspjeh nego u osnovnoj školi. Kod nas 1. razred gimnazije s odličnim uspjehom završi između 60 i 70 posto učenika, dok je oko 50 posto učenika oslobođeno mature jer su sva četiri razreda prošli s odličnim, ' kaže ravnatelj Bagić, a prenosi Jutarnji list.

U Ministarstvu obrazovanja zadovoljni su s upjehom koji su na kraju prošle školske godine postigli srednjoškolci. ' Ne možemo biti nezadovoljni time što većina učenika postiže vrlo dobar uspjeh. Istina, ocjenjivanje sada ne može pobjeći od subjektivnosti i mi upravo radimo na tome da se uvedu standardi jednaki za sve, ' komenitrao je državni tajnik za srednje škole Želimir Janjić.