U izradu modela decentralizacije bit će uključena i Hrvatska zajednica županija i ostali partneri, rekao je Božo Petrov, koji očekuje da će taj novi model biti prihvaćen jednoglasno.
Sadašnji model po njemu je neodrživ, jer ne omogućava ravnomjeran razvoj čitave Hrvatske.
"Bitno je da se Hrvatska ravnomjerno razvija, to je u interesu i onima koji vode lokalne i regionalne samouprave, ali i u interesu države. U ovom trenutku imate značajan broj lokalnih samouprava koje zapravo egzistiraju samo na račun državne pomoći, bez mogućnosti ulaganja u svoju lokalnu sredinu", rekao je Petrov.
Dodao je da u ovom trenutku postoje ovlasti koje bi se s državne razine trebale spustiti na županije, odnosno na lokalne samouprave. "Cilj nam je postići efikasniju upravu na svim razinama", izjavio je Petrov, koji neravnomjerni razvoj Hrvatske smatra jednim od ključnih državnih problema.
„Danas kada je Hrvatska izašla iz gospodarske krize može se ozbiljno pristupiti pitanju fiskalne i funkcionalne decentralizacije“, smatra predsjednik Sabora, koji se i dalje zalaže za štednju, tj, rezanje nepotrebnih proračunskih stavki koje služe bujanju suvišne birokracije. Kazao je i da središnja država mora uvidjeti da vlast na lokalnoj i regionalnoj razini može najčešće najučinkovitije reagirati kako bi se zadovoljile potrebe građana.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija (HZŽ) i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk također se zalaže za fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju, što bi po njemu dodatno privuklo i nove investitore, ali i povećalo gospodarski rast same države.
Pauk je protiv smanjivanja broja županija - za njega je to završena tema. "Držimo se onoga što imamo, no sve će još bolje funkcionirati ako provedemo decentralizaciju", naglasio je Pauk.
Istaknuo je da je fiskalni saldo županija dugi niz pozitivan što je, kaže, jasan indikator da je fiskalna odgovornost županijske administracije na najvišoj razini.
HZŽ je krajem prošle godine sudjelovala na razgovorima o izradi novog modela financiranja jedinica lokalnih i regionalnih samouprava, i tada su Ministarstvu financija predložili da porez na dohodak u cijelosti bude raspoloživ općinama, gradovima i županijama.
Pauk je naveo i da su investitori odavno prepoznali hrvatske potencijale, ali i da se u tom području može napraviti mnogo više, pogotovo u segmentu izravnih stranih ulaganja.
Za zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića Zagreb je generator gospodarskog razvoja cijele države. Kazao je i kako Zagreb privlači 50 posto svih izravnih stranih ulaganja, odnosno da se u glavnom gradu Hrvatske ostvari trećina ukupnog BDP-a. (Hina)