Protivnici konzumerizma

'Kakve veze božićni popusti i lutrija imaju s duhom Božića?'

Slika nije dostupna
Nadolazeći božićni praznici i euforija koja ih prati nisu svima omiljeni dio godine. Velik broj ljudi te dane ne dočekuje željno nego oboružani živcima i strpljenjem čekaju da završe. Ne radi se tu o mrzovoljnim iskompleksiranim pojedincima koji su ljuti na cijeli svijet, nego o ljudima ne podložnim masovnim histerijama koji traže nešto dublji smisao.

Valentina, 32-godišnja trgovkinja, generalno je protiv Božića, jer smatra da je on isforsiran, ispolitiziran i prostituiran te nema nikakve veze s vjerom. Previše je u medijima i pomoću njega se ljude nagovara na bezrazumno trošenje novca.

'Kakve veze božićni popusti i božićne lutrije imaju s duhom Božića?' pita se Valentina te dodaje kako se taj praznik svodi na čekanje u redovima hipermarketa s kolicima prepunim hrane, kojom ćemo se prežderavati naredna dva dana i time prekršiti jednu od božjih zapovjedi da budemo umjereni.

Zapitala se Valentina što je s gomilom ljudi koji idu u crkvu na polnoćku.

'To su crkveni pozeri, jer ako postoji toliko ljudi koji su vjernici, gdje su oni onda nedjeljom na misi? Za vrijeme komunizma postojala je grupa vjernika koji su uistinu slavili Božić, od kuda sad svi ti vjernici koji su preko noći spoznali Boga? Današnje kršćanstvo je bez vjere, danas je moderno biti vjernik pa zato ima toliko sljedbenika', dodala je Valentina te rekla kako smatra da je vrlo malo onih koji iza punih blagdanskih stolova znaju pravu poruku Božića.

I Ervin, urednik jedne izdavačko nakladničke kuće, drži kako velik dio popratnog sadržaja ovog vjerskog blagdana nema logike i smisla.

'Mislim da je odveć nekršćanski sva ta sila pirotehnike. Da ne znate da je Božić, pomislili biste da je počeo neki novi balkanski rat. Čudim se svim svojim bićem i razumom kako je jedan posve duhovan datum devalviran u tako nakaradan konzumerizam i folklor, kako se izvitoperio u građansku svetkovinu lišenu svetog, kako se isprala duhovnost u većine ovog našeg svijeta', izjavio je Ervin, koji je islamske vjeroispovjesti.

Dodaje kako mu društvo ne nameće silom božićno raspoloženje te da se takve stvari događaju ako se netko osjeća frustriranim manjincem.

'Jedino što me smeta je zapravo višak tobože božićnog folklora. Višak u svemu:od naručene razdraganosti i sreće do viška alkohola u krvi', objašnjava Ervin.

Na upit kako se kao pripadnik manjinske vjere u božićno doba osjeća u izrazito katoličkoj državi odgovara da, vjerovali ili ne, zaista ugodno.

'To, naravno, ne znači da nešto pojačano sudjelujem u državnim spektaklima, pa ni u Božiću. Miran sam sam po sebi i malo što izvanjsko taj mir remeti, pa ni, objektivno, prilično nekršćanski bučan Božić koji Hrvati prakticiraju', objašnjava Ervin.

Željka, 27-godišnja pravnica, slaže se s idejom da se smisao Božića izgubila u nevjerskom sadržaju.

'Idu mi na živce prekićeni izlozi već u 11 mjesecu, božićni jingleovi i reklame na televiziji. Smetaju mi gužve po trgovinama i pozivi na prežderavanje', objašnjava Željka i dodaje kako nitko ne spominje rođenje Božjeg sina.

'Sve se svelo na natjecanje tko će ispeći više vrsta kolača, kupiti skuplje darove i popiti više vina', kaže Željka i objašnjava kako silno forsiranje kupovanja i trošenja ljude koji si ti ne mogu priuštiti izaziva depresiju, a sretne obitelji koje nam se s malih ekrana smješe ispod božićne jelke zasigurno frustriraju samce.

'Mislim da se Božić u vrijeme kada se nije smio slaviti obilježavao puno skromnije i iskrenije pa se i osjetio božićni duh kojeg je, nažalost, kapitalizam istrijebio. Danas se sve svelo na to da se djeca u školi natječu tko će dobiti skuplji mobilni telefon', rekla je Željka.

Pokušajmo se ovih blagdana okrenuti sebi i svojim bližnjima, a ne hrani i piću. Lijepa riječ i iskren osmjeh znače puno više od najskupljeg dara.

Povezane teme