Zbog bolesti Aujeszkog

Hrvatskoj ZABRANJEN izvoz živih svinja u 17 država EU

Slika nije dostupna
Zbog bolesti Aujeszkog, koja je poznata i po nazivu lažna bjesnoća, Hrvatska ne može izvoziti svinje u čak 17 zemalja Europske unije.

Hrvatska u čak 17 zemalja Europske unije ne može izvoziti svinje i to zbog bolesti Aujeszkog (dobila naziv prema mađarskom patologu i veterinaru Aladáru Aujeszkom). Spomenuta je bolest poznata i kao lažna bjesnoća.

Zabrana se odnosi samo na žive životinje, a svježe svinjsko meso i mesni proizvodi s područja cijele Hrvatske mogu na zajedničko tržiše.

>> Tragedija u svinjcu: Ugušilo se više desetaka krmača i odojaka

Dio zemalja članica koje su uvele zabranu traže od proizvođača dodatna zdravstvena jamstva. Program zaštite od lažne bjesnoće koji su proizvođači mogli provoditi više nije na snazi, a za novi, Nacionalni program, čeka se, kako su izvijestili iz Ministarstva poljoprivrede, odobrenje Europske Komisije.

Priopćenje Ministarstva poljoprivrede o ovom slučaju prenosimo u cijelosti.

'Ministarstvo poljoprivrede u stalnom je kontaktu s predstavnicima proizvođača i potencijalnim izvoznicima živih svinja, razmotrene su trenutne mogućnosti izvoza bez ograničenja (npr. tržište Italije), a upoznavanje proizvođača sa zdravstvenim zahtjevima po pitanju bolesti Aujeszkoga provodi se konstantno (navedena tema predstavljena je i na IX. Savjetovanju uzgajivača svinja u lipnju ove godine), te će se na isti način i nastaviti.

Dio zemalja članica EU zahtijeva (na osnovu dosad ostvarenog vlastitog statusa po pitanju bolesti Aujeszkoga) i dodatne zdravstvene garancije po pitanju prometa živih svinja. Iz tog razloga RH u ovom trenutku nema mogućnost bezuvjetnog stavljanja u promet živih svinja na čitavo EU tržište, nego samo u države članice čiji je status po tom pitanju istovjetan trenutnom statusu RH.

Važno je naglasiti da se ograničenja koja proizlaze iz statusa u odnosu na bolest Aujeszkoga odnose isključivo na promet živih životinja, te da je u ovom trenutku dozvoljeno stavljanje u promet svježeg svinjskog mesa i mesnih proizvoda s područja čitave RH (dakle, s područja svih županija) u bilo koju zemlju članicu EU, bez ikakvih ograničenja.

Po pitanju stavljanja u promet živih svinja, proizvođači iz RH trenutno mogu bez ograničenja stavljati u promet sve kategorije živih svinja na teritorij sljedećih zemalja članica: Portugala, Rumunjske, Malte, Litve, Latvije, Grčke, Estonije, Bugarske, Italije (osim regije Bolzano), dio Francuske (Korzika) te dodatno samo svinja za klanje u Španjolsku, Mađarsku i Poljsku.

Nacionalni program nadziranja bolesti Aujeszkoga (ujedno i ostvarivanja statusa službeno slobodnih stada – što je preduvjet za mogućnost izvoza i u ostale zemlje članice EU) bio je na snazi tijekom 2012. godine i u prvoj polovici 2013. godine, no na dobrovoljnoj osnovi, bez sufinanciranja od strane državnog proračuna (iz financijskih razloga) – činjenica je da programu koji se provodio na dobrovoljnoj osnovi do 01. srpnja 2013. godine nije pristupio niti jedan hrvatski proizvođač, te je nedostatak interesa i neprepoznavanje važnosti programa od strane proizvođača jedan od ključnih razloga trenutne situacije. Na dodatne kriterije po pitanju bolesti Aujeszkoga kod dijela EU članica koje su bolest iskorijenile proizvođači su konstantno upozoravani i u prethodnim godinama, no program, zbog važnijih prioriteta u kontroli i iskorjenjivanju zaraznih bolesti domaćih životinja (tuberkuloza, bruceloza i enzootska leukoza goveda; bruceloza ovaca i koza, klasična svinjska kuga), nije bio financiran iz sredstava državnog proračuna.

Novi nacionalni program kontrole bolesti Aujeszkoga za 2013. godinu, temeljem čije provedbe će biti moguće dodijeliti potreban zdravstveni status pojedinim stadima svinja, izrađen je i dostavljen na mišljenje stručnom tijelu Europske komisije, koja program mora odobriti prije početka provedbe, kako bi rezultati provedbe programa bili i službeno važeći. Nakon odobravanja programa uvjeti za izvoz iz pojedinih stada i u preostale zemlje članice EU mogli bi biti ostvareni u razdoblju od četiri do šest mjeseci, odnosno početkom proljeća 2014. godine.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook