Važno je znati da se zrakoplovi redovito pregledavaju i održavaju te se provjeravaju prije svakog leta. Nesreće se događaju, ali u manjoj mjeri nego što to osjećaju oni koji se letenja boje.
Nesretni događaj koji se odvio 14. kolovoza 2005. blizu atenske zračne luke pamtit će se kao strašna tragedija, ali i kao prekretnica u europskom načinu nadziranja letova. Nakon tzv. fantomskog leta, Europska unija poduzela je odlučne mjere kako bi letenje u Europi postalo sigurnije i transparentnije. Na tom nesretnom letu grčki kontrolori leta kontaktirali su s posadom Helios Airwaysa dok su se približavali atenskoj zračnoj luci tijekom kratkog putovanja s Cipra. Neobično je bilo to što je zrakoplov kružio oko zračne luke više od sat vremena. Kada su borbeni lovci poslani da ga presretnu, vidjeli su da je pilot naslonjen na kontrolnu ploču. Nažalost, ishod je bio tragičan. Istraga je pokazala da je u kabini vjerojatno pao tlak, što je utjecalo na posadu.
Nakon provođenja istraga nad zračnim prijevoznikom postalo je jasno da taj zračni prijevoznik ne drži do kulture sigurnosti, kao ni drugi niskotarifni zračni prijevoznici koji su u to vrijeme bili upleteni u zrakoplovne nesreće.
Nakon istrage i postrožavanja sigurnosnih pravila, čak 115 zračnih prijevoznika dobilo je zabranu letenja u Europskoj uniji. Među njima je i šest zračnih prijevoznika koji mogu letjeti u EU-u samo ako se koriste posebnim, prethodno odobrenim tipovima zrakoplova. To je regulirano sigurnosnim popisom zračnih prijevoznika. Taj se alat Europske unije ažurira dva puta godišnje i dostupan je na internetu.
Inspekcijski pregled uključuje čak 53 stavke na kojima se provjerava ispravnost i sigurnost. Najviše se pozornosti pridaje sigurnosnoj opremi u pilotskoj kabini, ali pregledava se i putnička kabina te cijeli niz važnih parametara za siguran let. Samo u jednoj godini partneri Europske agencije za sigurnost zračnog prometa odradili su 13.156 inspekcijskih pregleda.
Aktivan je i projekt Jedinstveno europsko nebo (SES), koji je dio zrakoplovne politike EU-a. Zračni promet koji je već ionako međunarodne prirode, još su više učinili ''zajedničkim'' i transparentnim. Monopolističko upravljanje pojedinim europskim zračnim lukama na nacionalnoj razini često je dovodilo do nemara, kašnjenja letova te time i povećanja troškova upravljanja zračnim prometom, koje na kraju snose putnici. Dugo čekanje letova i zadržavanje na zračnoj luci u mnogima budi nesigurnost. Nemir kod mnogih tada raste iako je to svakodnevna pojava i u većini slučajeva nema nikakvog razloga za brigu, čak su i zračne luke opremljene zabavnim i ugostiteljskim sadržajima kako bi vam čekanje prošlo što ugodnije.
Stoga je cilj inicijative jedinstvenog europskoga neba koje obuhvaća svih 28 država članica Europske unije, a primjenjuje se i na Švicarsku i Norvešku, povećati ukupnu uspješnost upravljanja zračnim prometom prebacivanjem niza nadležnosti s međuvladine razine na razinu Europske unije. Osim svih uhodanih sigurnosnih procedura koje se provode već više od 15 godina, u navedenom projektu 3000 stručnjaka iz cijele Europe razvijaju nove tehnologije za praćenje te brže, sigurnije i ekološki prihvatljivije načine letenja.
Jeste li sada malo sigurniji?