Zbrajaju se i troškovi uskrsnih blagdana. Od Velikog četvrtka do Uskrsa, u trgovinama je potrošeno oko pet milijuna i 100 tisuća eura više nego u istom razdoblju prošle godine, što je porast od oko 1,5 posto. Broj računa manji je za čak 2,8 posto. Od Velikog četvrtka do Uskrsa, u odnosu na prošlu godinu, u trgovinama je fiskalizirano oko 465 tisuća računa manje. Pad bilježi i promet u turizmu. Iako je Uskrs lani bio u trećem tjednu travnja, računi za smještaj ove godine u padu su 2 milijuna i 300 tisuća eura, što je više od 10 posto. Građani su ipak najviše osjetili cijene hrane.
“Meso je najviše poraslo, cijene mesa najviše”, rekla je Ivana iz Šibenika i nadodala kako je ove godine potrošila više u odnosu na prethodne godine.
“Taj dan mora biti na stolu svega, od mesa, juhice, salatice, svega, ali vidljivo je da su cijene zaista otišle gore”, rekla je Marija, Zagreb.
“Kao i svake godine, jaja, šunka ništa nismo štedili samo je bilo malo skuplje nego prošle”, rekao je Marko, Zagreb.
“Za sam Uskrs, možda je potrošeno jedno 300 eura, spaja se i Veliki petak i sve do današnjeg dana tako da negdje do 500 eura”, rekao je Zoran, Šibenik.
“Hrvati su shvatili da je odgovor na povećanje cijena razumnija potrošnja i kad pogledate broj računa, a još više što je važnije prometa, vidjet ćete da je to potpuna stagnacije negdje na 1 postotni poen rasta, što je beznačajno. Ne zaboravimo da su ti artikli hrane i piće negdje realno rasli 20-25 posto”, rekao je Mladen Vedriš, ekonomski analitičar.
Kod ugostitelja izdano je 2,5 posto računa manje, manja je i zarada. Uskrs je doduše lani bio i dva tjedna kasnije.
“Veliki tjedan plus ponedjeljak, mislim da trebamo biti zadovoljni, mislim da ako će ovako biti da se ne trebamo bojati. Dijapazon potrošnje je takav da ne treba biti nezadovoljan, svaki gost je dobar gost”, rekao je Đani Banovac, ceh ugostitelja Dubrovnik.
“Gledajte više nas ništa ne može iznenaditi. Hladne glave i borba za život”, rekla je Ljiljana, Zagreb.
“Ja gledam koliko imam u novčaniku, ako imam potrošimo, ako nema, ništa”, rekao je Branko, Zadar.
U nastavku predsezone, vidjet će se i utjecaj skupljeg goriva.
“Dio avioturizma će otpasti, dio autoturizma će oživjeti ali već smo tu situaciju prošli, iz srednje Europe pa naravno i razvijenih zemalja dolazi se autom s punim gepekom što znači da je kod kuće jeftinije”, rekao je Mladen Vedriš, ekonomski analitičar.
“Nitko od nas još nije korigirao cijene, to je jedan val, nadam se da naši gosti ga neće osjetiti u toj mjeri da nas pritisne da idemo dizati dodatno cijene”, nadodao je Banovac.
Pitanje je kako će se sve na kraju odraziti i na dobit.
This browser does not support the video element.