Igmanska inicijativa

Bivša Jugoslavija ipak ima nešto zajedničko - kriminal

Slika nije dostupna
Na prostoru bivših država najbolje surađuju kriminalci, zaključili su uglednici Igmanske inicijative iz zemalja bivše Jugolavije. Mafija je povezana bez obzira na nacionalnost, vjeru i politiku.

'Izveštaj 'Politike' o ubojstvu Pukanića i Franjića naslovljen je bratstvo i jedinstvo srpskih i hrvatskih negativaca. Kad braća po oružju tako dobro surađuju, ne vodeći računa o granicama, policije pogotovo moraju', rekao je Živorad Kovačević, član savjeta Igmanske inicijative. 

Predsjednik Stjepan Mesić na skupu je zaključio kako pomaka između Hrvatske i Srbije nema pomaka.

'Ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da odnosi između Hrvatske i Srbije stagniraju. Ne mogu poreći da su svi kanali komunikacije i dalje otvoreni, ali su prazni', rekao je Mesić. 

Na Igmanskoj inicijativi do izražaja je došla rasprava o tome kako se cijela jugoistočna Europa opredijelila se za Europsku uniju. Unija ju je voljna prihvatiti uz određene uvjete, no ne treba strahovati od europske nedosljednosti i europskih kriterija, rekli su sudionici skupa nevladinih organizacija okupljenih u tzv. Igmanskoj inicijativi što se održao u Zagrebu.

Europska je komisija stroža prema nama nego prema onima prije, nitko ne shvaća naše probleme 'Europska je unija naša sudbina i naša želja, a o brzini i kvaliteti realizacije te želje ovisit će naš život, standard, demokracija i materijalno blagostanje', rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na konferenciji o problemima zemalja regije na putu k Europskoj uniji.

Jorge Fuentes, šef ureda Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Hrvatskoj rekao je kako većinu zemalja uoči ulaska u EU muče iste sumnje: 

'Europska je komisija stroža prema nama nego prema onima prije, nitko ne shvaća naše probleme', opisao je to Fuentes.

Vrlo često, dodao je, 'buduća članica sumnja i hoće li uopće ikada ući. Kažu, mi nikad nećemo ući, oni nas ne žele. A ako ikad i uđemo, oni će nas ugušiti, mi ćemo nestati', dodaje Fuentes koji tvrdi da je takvo razmišljanje nepotrebno.

'Uvjeravam vas, Europska je komisija jednaka prema svima', rekao je Fuentes, i dodao da se kriteriji s vremenom mijenjaju, te da njegova zemlja Španjolska, da slučajno sada ulazi u Europsku uniju, pola kriterija koji danas postoje, ne bi ispunjavala.

I Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, smatra da se ne treba obazirati na promjene kriterija jer je riječ o političkim kriterijima za ulazak u političku asocijaciju.

Ona smatra da će se od preostalih pregovora Hrvatske 60 posto odnositi na poglavlje o pravosuđu i temeljnome pravu, a 40 posto na sve ostalo. 

Spomenuvši kako je Hrvatskoj sudstvo golem problem, rekla je kako nam 'trenutačno ni kriteriji EU-a nisu dovoljno visoki. 

Nama trebaju stroži kriteriji kad je u pitanju vrednovanje rada sudaca', rekla je Pusić. 'Važni su nam naši pregovori sami sa sobom. Ako mi to ne želimo, onda je sve ostalo besmisleno', dodala je.

Trenutačno su nam, nakon najnovijeg izvješća Europske komisije, izgledi dobri, smatra Pusić koja kaže da je nedavnim promjenama u vrhu ministarstava pravosuđa i unutrašnjih poslova, nakon ubojstava u Zagrebu, stvoren temelj za napredak, a 'nakon dugo vremena, zbog raznih razloga, i atmosfera je i unutar EU-a povoljna za nas', a sad je na nama da uspijemo, rekla je Vesna Pusić.

Predstavnik Bosne i Hercegovine smatra da je za tu zemlju veoma važno ponašanje najbližih susjeda. 

'Puno zavisi o tome kako se Hrvatska i Srbija odnose prema nama', rekao je na skupu Halid Genjac, predsjednik odbora za europske integracije u parlamentu Bosne i Hercegovine.

U svim zemljama vlast ima opoziciju, a Crna Gora karakteristična je po tome što u njoj postoji opozicija državi, opozicija koja se protivi postojanju Crne Gore kao države, rekao je crnogorski predstavnik Miodrag Vuković.

Srpski predstavnik, član Savjeta Igmanske inicijative Živorad Kovačević, rekao je kako 'nijedna europska zemlja nema posebnih interesa ili ciljeva prema nekoj od zemalja regije'. 

Sad su najvažniji, rekao je: 'vladavina prava u tim zemljama, obnova povjerenja i suradnja u regiji, i put prema ujedinjenoj Europi koji je zajednički, bez obzira na to što ga neki prelaze brže, a drugi sporije.

Igmanska je inicijativa osnovana u studenome 2000. i pokret je koji obuhvaća više od 140 nevladinih organizacija iz zemalja nastalih na prostoru bivše Jugoslavije.