U međuvremenu su Hrvatski biskupi medijima poslali priopćenje. S plenarnog zasjedanja u Varaždinu priopćili da su bez ikakva temelja zaključci koje su iznijeli neki mediji, po kojima bi Sveta Stolica ili čak sam Sveti Otac, s pomoću rješenja 'slučaja Dajla' kanio na stanovit način 'talijanizirati' Hrvatsku.
'Mi, biskupi Hrvatske biskupske konferencije, želimo istinski obnoviti očitovanje ljubavi, poštovanja, odanosti i poslušnosti Svetomu Ocu Benediktu XVI., dok mu zahvaljujemo za pozornost koju je osobno već duže vrijeme posvetio pitanju koje se tiče događanja, vezanih uz odnose benediktinaca i župe Dajla', navodi se na početku priopćenja koje je objavio Tiskovni ured HBK. Pritom se dodaje kako su ta događanja postala prijetnjom da potamne dragocjene duhovne plodove Papina nezaboravna pastoralnog pohoda Hrvatskoj u lipnju ove godine.
'Želimo na osobit način izraziti zahvalnost Svetomu Ocu za to što je 8. listopada 2011. primio predstavnike naše biskupske konferencije, koji su mu željeli izravno obrazložiti spomenute okolnosti', navodi se u priopćenju i dodaje da kao hrvatski episkopat osjećaju dužnost ponovno potvrditi svoju zahvalnost Svetoj Stolici za dobrotvornost koju je neprestano očitovala u odnosu prema Hrvatskoj, naročito u prigodi priznanja njezine neovisnosti, kao i nedavno pozornim praćenjem hoda Hrvatske prema njezinu integriranju u Europsku uniju.
'S obzirom na višegodišnji spor koji se tiče 'slučaja Dajla', mi, hrvatski biskupi, prepoznajemo zasluge koje imaju oci benediktinci svojom redovničkom prisutnošću te pastoralnim i društvenim djelovanjem više od osamdeset godina u samostanu Dajla - kao zajednica ovisna o opatiji Praglia - služeći Božjemu narodu i u velikim teškoćama, i u zlostavljanjima, prije nego su osuđeni na prisilan rad, i prije konfiskacije svih njihovih dobara. U tome kontekstu mi, hrvatski biskupi, ne želimo zaboraviti niti jednu osobu (svećenika, redovnika, redovnicu, laike) koja je u mračnome razdoblju fašizma, nacizma i komunizma trpjela mučenja, poniženja, tamnice, pa čak i oduzimanje života', kaže se u priopćenju.
Biskupi HBK-a napominju da radi smirivanja nastalih napetosti, što njima, kao vjernim sinovima Crkve i odanim građanima hrvatske države istinski leži na srcu, prepoznaju da su odredbe koje je donijela Sveta Stolica, da bi se došlo do rješenja kanonskoga spora, nastojale vratiti stvari - onoliko koliko je moguće - u okvir istine i pravičnosti.
'Osim toga, dobro je poznato da prenošenje vlasništva niti znači, niti se kani ostaviti dojam da to znači oduzimanje suverenosti koju hrvatska država legitimno vrši nad njim. Dakle, bez ikakva su temelja zaključci koje su iznijeli neki masovni mediji, po kojima bi Sveta Stolica ili čak sam Sveti Otac, s pomoću rješenja 'slučaja Dajla' namjeravao na stanovit način 'talijanizirati' Hrvatsku', navode biskupi.
Podsjećaju kako je Sveta Stolica ponovno istaknula svoju žarku želju da se nenadano nastale teškoće mogu postupno razriješiti uzajamnim pristupom učinkovita zajedništva i bratske crkvene suradnje. I mi, hrvatski biskupi, na odan i iskren način podupiremo tu živu želju Svete Stolice, kažu biskupi te dodaju da u tome duhu cijeli hrvatski episkopat prihvaća novoga pastira kojega šalje Sveti Otac kao koadjutora msgr. Ivanu Milovanu u Biskupiji porečkoj i pulskoj te mu izražava blizinu i poštovanje u obnašanju njegove nove osjetljive službe.
Predsjednik HBK Marin Srakić rekao je 18. listopada u prigodi otvorenja 43. plenarnog zasjedanja HBK da su nakon prošloga plenarnog zasjedanja uslijedili teški dani puni izazova 'za našu Crkvu povezanih 'uz slučaj Dajla'.