Ministar zdravstva Vili Beroš odbacio je tumačenja da bi moglo doći do ukidanja nekih bolnica zato što država preuzima upravljanje županijskim bolnicama.
Ministar je u izjavi novinarima u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, nakon otvorenja radova na Zavodu za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju, podsjetio da je izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz travnja previđeno da se na državu prenesu osnivačka prava. "Ali samo osnivačka prava, ne i vlasništvo ili neki drugi elementi", rekao je.
Naglasio je da građane i pacijente "apsolutno ne zanima tko je vlasnik, nego način na koji se upravlja zdravstvenim ustanovama".
"On nije u cijeloj Hrvatskoj jednak. A da bismo mogli transformirati hrvatski zdravstveni sustav, reorganizirati bolnički zdravstveni sustav, moramo imati alate, poluge da to i realiziramo. A osnivačka prava svakako su jedan od važnih elemenata u pravcu rješavanja problema za dobrobit i korist hrvatskih građana i čitavog zdravstvenog sustava", rekao je.
Prijenos osnivačkih prava nije političko pitanje, niti je svrha sama sebi, naglasio je ministar, već ima zadatak zdravstvenoj administraciji "olakšati niz sljedećih koraka u organizaciji bolničkog zdravstvenog sustava". "Mislim da se svi skupa možemo složiti da ga je potrebno reorganizirati ne samo na opseg financijskih troškova koji se generiraju, nego i s obzirom na rezultate liječenja", dodao je.
Zabrinutost normalna, na zdravstvenoj administraciji je da sagleda sve elemente
Normalno je, ustvrdio je, da postoji i zabrinutost i zainteresiranost pojedinih subjekata koji će probati osporavati navedena promišljanja, a na zdravstvenoj administraciji je da sagleda sve elemente.
U razgovoru sa svim županima, naveo je, ima onih koji jedva čekaju da se to dogodi, a ima i onih "koji na neki način misle da to nije dobar korak" pri čemu ističu dosadašnja ulaganja županija u te zdravstvene ustanove.
Na te primjedbe odgovorio je da će i dalje jednakomjerno nastaviti ulagati u te županije te "nigdje ništa neće biti odneseno". "Sve ono što je u pojedinoj županiji u kontekstu općih bolnica, to će i dalje služiti našim pacijentima, međutim, u jednom prijelaznom, drugačijem modelu funkcioniranja", objasnio je.
Ističe da će se i dalje uvažavati specifičnosti pojedinih županija, poput broja stanovnika i starosti, a cilj je unaprijediti pružanje bolničke zdravstvene zaštite.
Neke djelatnosti ispunile do 40 posto ugovorenog opsega posla u pojedinim bolnicama
Odbacio je tumačenja da je centralizacija korak prema ukidanju nekih bolnica. "Ne. S ovog mjesta mogu jasno reći, čak dapače, garantirati da neće biti ukidanja bolnica u Hrvatskoj. Ali ono što moramo napraviti je reorganizirati taj sustav", rekao je.
Naveo je pritom da je analiza koju je Ministarstvo provelo pokazala da su pojedine djelatnosti ispunile 20 ili 30 ili 40 posto svog ugovorenog opsega posla u pojedinim bolnicama.
"Recite, da li biste kao dobar gospodar i dalje držali tamo prijašnji broj kreveta ili bi odgovorili novim izazovima razmještajući te postotke", upitao je te dodao da je u situacijama kad je utvrđeno da nema dovoljne popunjenosti kapaciteta u pojedinim bolnicama smanjen broj stacionarnih kreveta i povećan broj stolaca dnevne bolnice kako bi se zadržale sve djelatnosti.
Svatko bi volio, dodao je Beroš, da zdravstveni problem može riješiti u svojoj županiji, "ali to nije realno".
Naveo je da je stoga jedan od reformskih koraka koji će jamčiti bolje rezultate liječenja stvaranje centara izvrsnosti u kojima će se grupirati kapaciteti, kao što su materijalni, tehnički i kadrovski.
U njima će biti, pojasnio je, velik broj pacijenata i liječnici će svakodnevno usavršiti svoje rezultate liječenja. "Jer nije dobro da neki vrhunski kirurg jednom ili dva puta mjesečno operira neki veliki tumor u nekoj manjoj županijskoj bolnici. Njegovi rezultati bez obzira što je vrhunski ne mogu biti na tragu rezultata u centrima izvrsnosti", naveo je.