Iako cijela okolica od njega živi, lokalnim kamenorescima više se isplati kupovati uvozni kamen iz Albanije i Kine, pa ga obrađivati, nego koristiti domaći. Razlog je, kažu, pohlepa države koja cijenu vađenja postavlja previsoko i ugrožava budućnost najmanje tristo zaposlenih. Za Hrvatsku je to statistika, ali za Benkovac znači pitanje budućnosti.
Pogled na milijune tona kamena koji možda nikad neće biti prodan. Zbog previsoke naknade za zemljišta stali su radovi u gotovo svim benkovačkim kamenolomima. 'Nema ekonomske isplativosti na vrijednost zemljišta i izračun koji su nam do sada ponudu dostavili da se ekonomski ikome isplati na ovom području bavit se benkovačkim kamenom', kaže obrtnik Omer Bačić.
Prema novom pravilniku procijenjeno je da kvadrat terena vrijedi oko 300 kuna, isto koliko i kvadrat u središtu Benkovca. A samo nekoliko kilometara dalje je naselje u kojem je cijena građevinskog terena oko 10 kuna po četvornom metru. Problem je i u tome što država benkovački kamen tretira poput onog čija je iskoristivost maksimalna. No iskoristivost ovog kamena je svega 30% i sve ostalo završi na ovakvim hrpama kao jalov i neiskoristiv materijal. 'Apsurd je o tome pričati uopće, da mi moramo sada uvoziti kamen, koji je sličan našemu kamenu, iz Albanije, Makedonije ili iz Bosne i Hercegovine, da bi ga mogli tu obrađivat i dalje plasirat na strana tržišta', dodaje Bačić.
Benkovačka će šetnica možda u budućnosti biti popločana uvoznim kamenom. Ako uopće bude novca, jer više od 300 ljudi moglo bi ostati bez posla. Eksploatacija kamena glavna je gospodarska grana ovog područja od posebne državne skrbi. 'Dobili smo odgovor jedino za sada od gospodina Popijača, ali s odgovorom naravno nismo zadovoljni, jer on upućuje na ministarstvo regionalnog razvoja', rekao je benkovački gradonačelnik Branko Kutija.
Umjesto mjera za spas gospodarstva državni je proračun ovdje svakako u gubitku. Vlasnici kamenoloma imaju samo dvije opcije, a to su prelazak u ilegalu ili gašenje radnih strojeva.