Rekao je to u Antalyi predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić u govoru na 8. konferenciji predsjednika parlamenata zemalja članica Procesa suradnje u Jugoistočnoj Europi (SEECP). 'Ta suradnja ne samo da je verificirani preduvjet na našem euro-atlanskom putu, već predstavlja i imperativ suvremenog političkog trenutka, obilježenog potrebom intenzivne međudržavne komunikacije, dobrosusjedskog povezivanja i stvaranja regionalnih mehanizama suradnje', rekao je Bebić nazočnima na sjednici.
Glede gospodarskog aspekta, Bebić je govorio o potrebi jačanja kapaciteta i sposobnosti za suprotstavljanje recesijskim tendencijama kako bi se ostvarila 'gospodarski jaka jugoistočna Europa, konkurentna na svjetskom tržištu, inovativno napredna i kapacitirana u prihvaćanju suvremenih tehnologija'. Zajednički cilj zemalja regije, smatra Bebić, trebao bi biti uspostava takvih mehanizama suradnje koji će ojačati konkurentnost regije u globalnom okružju, na tragu suradnje pribaltičkih država ili nedavno predložene Dunavske strategije EU.
U suvremenim međunarodnim odnosima izrazito je prisutan trend uspostave kompatibilnosti među pozitivnim pravnim propisima u različitim državama, a to je osobito važno na regionalnoj razini, 'gdje borba protiv organiziranog kriminala, krijumčarenja, terorizma i drugih oblika kriminogenog ponašanja, kao i opća pravna harmonizacija, postaju značajan čimbenik jačanja međudržavnih odnosa uopće', ocijenio je predsjednik Sabora. Zadatak parlamenata je da zakonodavnom praksom i razmjenom iskustava na tom području otvore dodatni prostor u naporima nadležnih tijela u vlastitoj državi, ali i u prekograničnoj suradnji, s ciljem povećanja njihove učinkovitosti, pojasnio je.
'Suvremeni politički trenutak, koji je u Europskoj Uniji jasno obilježen trendom afirmacije regionalne suradnje, daje prigodu i dodatni impuls državama jugoistočne Europe da intenziviraju međusobnu komunikaciju te se kroz nju pozicioniraju kao bitni subjekti međunarodne politike', istaknuo je Bebić. U tom smislu uloga parlamenata u ovom dijelu Europe i dalje ostaje dvojaka.
'S jedne strane, imperativ trenutka je usvajanje propisa sukladnih pravnoj stečevini EU, dok je s druge strane na nama i dalje odgovornost učvršćivanja regionalne stabilnosti, jačanja naših političkih, gospodarskih i sigurnosnih kapaciteta, kao i općeg unaprjeđenja dobrosusjedskih odnosa', kazao je Bebić. 'Potrebno je, stoga, okrenuti se budućnosti i razviti one oblike suradnje koji će nam pomoći da se u ovoj regiji ne ponove tragični događaji s kraja prošlog stoljeća, koji će se temeljiti na načelima jednakopravnosti, poštovanja svakovrsnog integriteta i solidarnosti među partnerima u regionalnom dijalogu', dodao je.
Stoga je, završio je Bebić, dalja afirmacija SEECP-a kao političkog okvira suradnje među državama europskog jugoistoka i Regionalnog vijeća za suradnju (RCC) kao mehanizma za ostvarivanje te suradnje, nužan preduvjet jačanja političkih, gospodarskih i drugih kapaciteta na ovim prostorima, u cilju njihova podizanja na novu kvalitativnu razinu, prepoznatu na širem europskom prostoru.
Bebić: Odluka slovenskih birača je dobra
Tijesan rezultat slovenskog referenduma o arbitraži s Hrvatskom pokazuje kolik je taj problem u današnjem slovenskom društvu i koliko se u tom društvu na nj različito gleda, rekao je u ponedjeljak u Antaliji predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić. S punim povjerenjem u ono što će se u budućnosti dogoditi mi ocjenjujemo da su naši susjedi Slovenci većinom, koja nije osobito velika, ali ipak, odlučili prihvatiti u biti sporazum postignut s Hrvatskom uz posredovanje Švedske i nekih drugih zemalja, a pokazali su i povjerenje u institucije i međunarodni pravni sustav', rekao je Bebić hrvatskim novinarima nakon konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica SEECP-a.
'Slovenci su prihvatili odluku parlamenta da se granično pitanje rješava kad Hrvatska potpiše pristupni sporazum s EU-om. Mislim da je to dobra odluka slovenskih birača', ocijenio je. Predsjednik Sabora ustvrdio je da je tako mala razlika u korist prihvaćanja arbitražnog sporazuma, kao i svaki izborni rezultat, 'svojevrsna poruka' te izrazio mišljenje da su se tim referendumom 'odmjeravale snage i u samoj Sloveniji između vlade i oporbe'.
'Zato referendumski rezultat vidim i kao odgovor slovenskim političarima i na mnoge druge stvari, ne samo u vezi s arbitražnim sporazumom', kazao je predsjednik Hrvatskog sabora. (Hina)