Bandić: Poskupljenja nisu hir; NHS traži da odustane

Slika nije dostupna
Sjednica zagrebačke Gradske skupštine započela raspravom o poskupljenju komunalija od 1. siječnja 2007. za što je gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio da tu grad "nije imao izbora".

Gradska zastupnica Katarina Fuček (HDZ) je upitala jesu li gradske vlasti dobro promislile prije poskupljenja vode, smeća, parkinga, ukopa i usluga na tržnicama i ustvrdila da poskupljenje nema veze sa smanjenjem proračuna (sa 7 na 6,5 milijardi kuna), već s neracionalnim trošenjem. 

"Ne može se sve prebacivati na građane i činiti dobročinstvo na njihov račun" rekla je Fuček.

Gradonačelnik Bandić je odgovorio da nitko ne podiže cijene iz hira i da poskupljenja imaju vezu s proračunom koji je "preko noći" ostao bez 780 milijuna kuna.

"To bi i bolji tim od moga bacilo na pleća", rekao je i dodao da neće tražiti alibi za svoje poteze, ali da Gradsko poglavarstvo mora ponekad donositi i one manje popularne odluke.

Pritom je naglasio da neće "rezati socijalna prava, kapitalne gradske projekte i zajedničke projekte s Vladom".

NHS traži da se odustane od poskupljenja

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u današnjem su pismu zatražili od zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da odustane od najavljenih poskupljenja komunalnih usluga i time ne preopterećuje već prezadužene obiteljske proračune.

Nije ugodno ni ohrabrujuće krajem godine pročitati najave da je gradska uprava odlučila na samom početku iduće godine poskupjeti komunalne usluge u već ionako preskupom Zagrebu, ističe NHS u pismu.

"Nemojte od građana dodatno naplaćivati sredstva bez kojih je Grad ostao zbog promjena u državnom poreznom sustavu, pa i pod cijenu da se pojedini planirani projekti uspore ili ostave za neko drugo razdoblje, jer se ovako čini da građani moraju platiti cijenu predizbornih nadmudrivanja i sučeljavanja državnih i gradskih vlasti".

Ne može se poreći da u posljednjih nekoliko godina Zagreb oživljava te da je njegovim građanima sve ugodnije živjeti. No, sve to ima svoju cijenu, a Zagrepčani je plaćaju i najvišim prirezom u zemlji.

NHS upozorava Bandića da prosječna zagrebačka plaća jedva pokriva 90 posto minimalne potrošačke košarice četveročlane obitelji, a u to nisu uračunati troškovi osobnog automobila, obrazovanja, lijekova, godišnjeg odmora, sportskih aktivnosti ili podstanarstva. Uračunaju li se i ti troškovi, pokrivenost košarice plaćom pada ispod 50 posto.

Uz troškove prehrane najveće opterećenje košarice su komunalne usluge, pa svako povećanje njihovih cijena izravno udara na standard obitelji, upozorava NHS.