Proračun je dobio i ruku Davora Bernardića, koji je tijekom glasovanja spustio glavu. Naime, prije glasovanja o proračunu Bernardić nije želio ništa komentirati, pa tako ni kako će glasovati, s obzirom na to da je danima prije sjednice Skupštine govorio kako proračun nije dobar i da su promjene u njemu samo kozmetičke. No, budući da je SDP-ova većina bila za proračun, Bernardić nije imao previše mogućnosti za manevre.
Gradonačelnik Milan Bandić u novi prijedlog proračuna unio je gotovo sve primjedbe zastupnika s prošle sjednice Skupštine, pa je tako iznos za Zagrebački holding uvećan za 105 milijuna kuna, socijalni programi dobili su 10 milijuna kuna više, a kultura čak 110 milijuna kuna.
'Ukupan iznos za Holding u proračunu sada iznosi oko 1,95 milijardi kuna. To je oko 29 posto proračuna, što je ujedno i najveći udio u povijesti', navela je Vjera Salopek iz gradskog ureda za financiranje. Proračun je, kako se moglo čuti na skupštini, kompromisno rješenje gradskog SDP-a i gradonačelnika Bandića.
'A što bi se drugo dogodilo nego kompromis? Zar da radimo cirkus? Postigli smo kompromis na dobrobit ovog grada. Zahvaljujem zastupnicima na kvalitetnim prijedlozima na prvom čitanju proračuna', pomirljiv je bio Bandić. S druge strane, klub zastupnika HDZ-a odbio je proračun, a kao jedan od glavnih razloga odbijanja naveli su smanjenje novca u proračunu za malo i srednje poduzetništvo.
Novi proračun - politički dogovor
'Nema ni kvalitetnog programa zapošljavanja, manje je novca za osobe s invaliditetom i mlade... Novi je proračun samo politički dogovor koji se dogodio od prošle sjednice do danas', komentirala je Margareta Mađerić uime kluba zastupnika HDZ-a.
Prihvaćanje proračuna znači i manje korekcije cijena komunalnih usluga, budući da je Ivo Čović, predsjednik uprave Holdinga, rekao kako poskupljenje prijevoza i vode ovisi o prihvaćanju novog proračuna koji predviđa mnogo veći iznos subvencija za ZET. U prvom prijedlogu proračuna one su iznosile 530, a sad su 635 milijuna kuna. Prihvaćene su i nove cijene vrtića i jaslica, one iznose 300 kuna i na snagu stupaju 1. siječnja.
'Ekonomska je cijena vrtića 1900 kuna, Grad subvencionira sa 1600 kuna, pa roditeljima ostaje samo 300 kuna. To je prijedlog koji korespondira s vremenom u kojem živimo. Nismo mi Švedska pa da imamo besplatne vrtiće', komentirao je Bandić.
Naveo je kako u Zagrebu ima 34.000 djece koja idu u vrtiće te se za njih brine 4000 zaposlenika, što godišnje stoji 800 milijuna kuna. Boris Šprem upitao je gradonačelnika misli li se nekome ispričati zbog problema nastalih njegovim prijedlogom cijena vrtića koji je uključivao dohodovni cenzus. 'Trebao bih se ispričati 10 tisuća siromaha u Zagrebu što nisam uspio u svojoj namjeri', rekao je Bandić. (VLM Agencija)