90-godišnja baka Mira iz Gline ostala je bez svega u razornom potresu. Sve joj je srušeno, no kaže da kamp kućica nije rješenje za nju. Problem je što je kućica prokišnjavala, ali i visina na koju se treba popeti da bi ušla u nju.
Kontejner nije dobila. Loži vatru u kući koja na sebi ima crvenu naljepnicu i čeka pomoć. Situacija je ista kao i protekli tjedan, kad su je posjetili novinari.
U danima iza potresa navodi da nije dobila ništa, čak ni odgovor kad bi joj mogao doći privremeni smještaj koji bi bio adekvatan za nju, piše N1.
"Kad bude bit će, strpi se i gotovo. Više ništa", navodi baka Mira. Njezina kuća ima crvenu naljepnicu, a ona kaže: "Pa mora se rušit’. To sve unutra ošlo. To je sve za rušenje. Dimnjaka nemam, nemam ništa, sve je srušeno".
Spava u kući, nema kuda otići
Na upit novinara spava li ipak unutra, baka Mira odgovara: "Ali gdje ću? Gdje ću dijete? Nitko nije rekao 'Dođi bako, ja imam posteljine, ima svega'. Nitko nije rekao 'Dođi'".
Kaže da ju nije posjetio ni gradonačelnik. "Ja ga niti čuti, ni vidjeti. Ovako dolaze, djeca dolaze, svaka čast. Djeca dovoze, 'a bako neću to vraćati'. Što god kažeš, odgovor je 'nisam za to nadležan'. Imaju i drugi, a šta ja mogu? Koji drugi, ja ne znam. Kome čovjek da se obrati, nikome".
Ne zna koliko će još čekati. Navodi da se tlo i dalje trese. "Nek trese. Treslo je i jutros, i noćas. Što ja mogu?", pita se baka Mira.
Vlastima poručuje: "Nek’ dođu, nek’ smjeste, dok ne vidimo što će biti, da imam negdje glavu zavući. To mi je poruka. Kakav kontejner, što će mi kućica… Da imam negdje ugrijati vode, da pružim ove jadne stare noge… Nitko ne dolazi, a kad treba glasanje, evo ih kod babe. Sad te nitko ništa ne pita".