Bajić se požalio na percepciju javnosti koja, kaže, DORH doživljava kao tijelo općeg nadzora, koje bi trebalo samo istražiti nepravilnosti u svim tijelima te podnositi kaznene prijave. 'Tko bi to trebao učiniti, 300 zamjenika u kaznenim odjelima ili 20 zamjenika ravnatelja USKOK-a', upitao je Bajić, koji smatra da se takva slika o DORH-u stvorila upravo zbog uspješnosti DORH-a, odnosno zato što je DORH poduzimao neke radnje koje su trebala poduzeti druga tijela. Naglasio je, međutim, da državni odvjetnik izuzetno rijetko provodi izvide te da su oni u nadležnosti drugih nadzornih tijela, poput policije ili inspektorata.
'Korupciju je komplicirano dokazati'
Bajić ističe da je DORH samo jedna karika u lancu te da nema ustavne ovlasti ni kapacitete da bi se samo do kraja izborilo protiv korupcije, nego da nakon prijave usmjerava rad drugih tijela. 'Državni odvjetnik ne može biti odgovoran za otkrivanje kaznenih djela niti za tijek postupaka izvan državnog odvjetništva', rekao je Bajić. Naveo je da je lani prijavljeno 218 novih koruptivnih kaznenih djela, ali smatra da je riječ o djelima na bitno višoj razini nego u 2007. Došlo je do bitnih pomaka u odnosu na vrstu i kvalitetu tih djela. Tereti se sve više bivših dužnosnika, potpredsjednici Hrvatskog fonda za privatizaciju, sveučilišni profesori, županijski državni odvjetnik, dva predsjednika općinskih sudova i četvero odvjetnika, iz čega je vidljivo da se procesuira korupcija na višoj razini, rekao je Bajić.
Naglasio je da je postupak dokazivanja korupcije kompliciran, ali da DORH posebno nadzire rad na zahtjevnijim predmetima, na kojima se radi dulje od tri mjeseca. 'Uvijek sam bio spreman preuzeti odgovornost za sve što nije bilo u redu u radu DORH-a, ali ne i za rad tijela izvan DORH-a, za rad i rezultate kojih nemam ovlasti ni mogućnosti', poručio je Bajić. (Hina)