Dok tone krastavaca i paprike zavšravaju u otpadu zbog niskih otkupnih cijena – na tržnicama su nikad skuplji. "To je jako žalosno", kaže Katica.
"Ja sam i plakala neku večer. Onaj gospodin kaže da je bacio toliko krastavaca, a ljudi su gladni i nemaju što jesti", kaže Božica.
OPG-ovici na tržnici ističu - ulazni troškovi rastu, pa rastu i cijene, što hitno ne pronađe kupca - završit će u smeću.
"Vrućine su grozne, treba to opstati i zato se baca", kaže Petra, vlasnica OPG-a.
Vlasnica OPG-a, Jadranka kaže kako bi država trebala stati uz poljoprivrednike. "Zar nije žalosno da gotovi proizvod završi na smeću? To je tragedija".
"Dio proivođača od države traži da u ljetnim mjesecima zabrani uvoz hrane u kojoj smo samodostani, no zbog rigoroznih pravila europske unije i zajedničkog tržišta, ta se ideja čini sve više nemogućom. Namjera Unije je da zajedničko tržište poveća izbor roba i usluga kako bi kvaliteta bila bolja, a cijene manje. U praksi pak to izgleda ovako: s jedne strane uživamo u poljoprivrednim potporama, s druge ne možemo zabraniti uvoz jeftinije robe", kaže reporter Dnevnika Nove TV Dino Goleš.
"Tu se moramo prilagođavati svim onim uvjetima koje vrijede na zajedničkom tržištu", kaže Mladen Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore. Problem nastaje kod otkupljivača.
"U svakom slučaju treba paziti na koji način se postavljaju ugovore, korisiti pravnike, zaštiti se", kaže Jakopović.
I dok su domaći povrtlari u raljama tržišta, na gubitku su potrošači.
"Jednostavno bilo je još dosta uvozne robe, naša roba je krenula dosta jako jer je bilo pogodno vrijeme, bilo je toplo i pojavio se veliki višak na tržištu, a potrošači su i dalje plaćali visoke cijene", pojašnjava Vjekoslav Budanec iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
A kad su cijene u nabavi pale, pale su toliko da je povrtlarima isplativije baciti nego prodati. "Sve je jako neorganizriano, sve se uništava, selo je zatrto", kaže Petar iz Zagreba.
Nije Hrvatska izolirani primjer. Zbog tržišne utakmice, nemara ili isteka roka u svijetu se baci oko 30 posto proizvedene hrane. Ta bi količina mogla nahraniti 2 milijarde ljudi.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.