Komentirajući dosadašnji ishod građanske inicijative 'More je kopno' za pokretanje referenduma o arbitražnom sporazumu, Vidas je rekao da zakonski uvjeti za građansko pokretanje referenduma, s obzirom na potreban velik broj potpisa, nejasnoće u uvjetima, te kratko vrijeme u kojem potpise treba prikupiti, svjedoče o nesklonosti takvu obliku demokratskog odlučivanja.
U sporazumu ipak ugrađeno jamstvo
S obzirom na arbitražni sporazum, Vidas smatra važnim da je u taj sporazum ipak ugrađeno jamstvo na temelju kojeg se u arbitražnom postupku neće moći primijeniti 'nesklonost pravu'. 'To jasno proizlazi iz činjenice da se sva tri kriterija za odluku arbitara o 'spojnici' (junction) Slovenije i otvorenog mora navode u sklopu odredbe koja je naslovljena 'Primjenjivo pravo', čime je nedvojbeno zadan pravni okvir unutar kojeg se može kretati tumačenje arbitara o sadržaju navedenih kriterija', tvrdi Vidas.
Po toj odredbi arbitražnog sporazuma, arbitri bi za odlučivanje o 'spojnici' Slovenije i otvorenog mora, osim međunarodnog prava, primjenjivali još 'pravičnost' i 'načelo dobrosusjedskih odnosa'. Vidas tvrdi da naslov te odredbe, 'Primjenjivo pravo', određuje da je u arbitražnom sporazumu riječ o trima isključivo pravnim kategorijama.
'To znači da će se Slovenija, upusti li se u arbitražni postupak, morati podvrgnuti primjeni prava ne samo za odluku o granici s Hrvatskom nego i za odluku o njezinu tzv. izlazu ili dodiru s otvorenim morem, te o režimu za uporabu relevantnih morskih područja', rekao je. Smatra da, s obzirom na jasno pravilo međunarodnog prava o najviše 12 nautičkih milja teritorijalnog mora, arbitri neće moći dosuditi Sloveniji teritorijalni dodir s otvorenim morem, inače bi izravno kršili međunarodno pravo. 'Stoga u tumačenju značenja termina 'junction to' za arbitre preostaju tek funkcionalna, a ne teritorijalna rješenja', smatra Vidas.
>> Pahor: Arbitražni sporazum je slovenski uspjeh
Po njegovim riječima jedina odredba u arbitražnom sporazumu koja bi Sloveniju, makar teoretski, mogla teritorijalno dovesti do otvorenog mora time ostaje ona kojom je predviđena mogućnost nagodbe, uz pomoć arbitraže, a pritom bi olakotno za arbitre bilo to što odluku ne bi uopće morali ni obrazložiti. Međutim, to bi značilo da bi se Hrvatska u arbitražnom postupku sama trebala odreći dijela svojega državnog područja, što od nje nitko ne može tražiti, niti itko u Hrvatskoj to smije odobriti, bez obzira na uvjete kakvi se možebitno postavljali, smatra Vidas.
>> Pusić: Barroso jamči nepristranost arbitara u graničnom sporu
Vidas je u više javnih istupa iznio kritičke primjedbe na arbitražni sporazum, obrazlažući da je pojedinim odredbama Hrvatska kao stranka u postupku dovedena u neravnopravan položaj te da je uloga Europske komisije u provedbi sporazuma prenaglašena te uređena bez oslonca u njezinu stvarnu djelokrugu i kompetenciji. (Hina)