No, za samo dva mjeseca na je njega potrošeno čak 11,6 milijuna kuna. Iz Fine, koja radi registar, kažu da je novac potrošen na obilazak 2.295 državnih institucija u cijeloj Hrvatskoj, na nabavu 4.000 smart-kartica i čitača te na investicije u hardver i softver. Za cijeli ovaj posao država je predvidjela ukupno 35 milijuna kuna.
'To je program koji bi trebao obuhvatiti tih, predviđa se, oko 240 tisuća korisnika proračuna. Toga nije bilo do sada postojao je do 2000. očevidnik državnih službenika koji je 2000. ugašen i od tada evidencije svih nema', rekao je ministar uprave Davorin Mlakar.
>> Izrada Registra javnih službenika stajat će nas 35,5 milijuna kuna
Predsjednik Ivo Josipović kaže da ne može procjeniti je li 35 milijuna kuna previše za izradu registra. 'Zasigurno taj posao treba obaviti, jer, nažalost, mi imamo činjenicu da država ne zna koliko ima zaposlenika. Vrlo je važno znati taj broj', rekao je Josipović.
Kako je moguće da država ne zna koliko ljudi ima na plaći?
Sindikat državnih službenika ne zna detalje o trošenju novca za popis. 'Mislim da bi zbog kvalitetne informacije javnosti bilo zaista u redu da dobijemo strukturu tih troškova pa da se vidi zašto to toliko stoji', rekao je Boris Pleša. Ministar Mlakar ne nudi odgovor kako je moguće da država ne zna koliko ljudi ima na plaći, a sama tim ljudima svaki mjesec isplaćuje plaće.
Pomalo je apsurdno da država u trenutku kada bi radikalno trebala štedjeti na javnoj upravi troši silan novac samo kako bi napravila popis ljudi koji rade u toj istoj javnoj upravi. Činjenica da Hrvatska 20 godina nakon proglašenja samostalnosti ne zna koliko točno ljudi radi za nju najbolje svjedoči o gustoći domaće birokratske šume koja već godinama koči gospodarski razvoj zemlje.