Dobili su novac za konstrukcijsku obnovu zgrade nakon potresa. Više od 800 tisuća eura bio je bingo za kojim je zgrada iz secesije u centru grada Zagreba vapila. Nešto što si stanari sami ne bi mogli priuštiti.
"Obnova je krenula 1. kolovoza 2025. Sve je išlo savršeno, sve je išlo po planu", kazala je suvlasnica Anastazija Lorencin.
A onda zastoj.
"Kad je došlo do toga da mi moramo ući na tavan, stanar tavana nas nije pustio u svoj prostor", izjavila je suvlasnica Anastazija Lorencin.
Jer čovjek koji tamo živi - koji je vratima na stubištu zatvorio pristup - nije vlasnik. Za radove imaju rok od dvije godine koji ističe, a ne dovrše li obnovu novac će morati vratiti - uključujući i onaj koji su već potrošili na radove.
"Nažalost, pred suvlasnicima je jedna financijska pogibelj", rekao je suvlasnik i predstavnik suvlasnika Dražen Kontić. I ne mogu mu ništa! "Znači, on nije vlasnik i na taj način je zaštićen više nego vlasnici, što je potpuni apsurd u cijeloj ovoj obnovi", naglasila je suvlasnica Anastazija Lorencin. "Mi smo taoci. Stres je strahovit", dodao je Darko Iveković koji u zgradi živi od 1936. godine.
Sve što je ogolio zagrebački potres prije šest godina i dalje je prisutno. Padaju fasade, grad izgleda oronulo, ali ipak se radi. Potres je došao kao veliki udarac, ali i prilika da stanari uz pomoć države, europskih i gradskih sredstava obnove svoje zgrade.
"Jedino što smo napravili na ovoj zgradi je zapravo krov. I to u 100 godina. To je onako sramota svih nas vlasnika. Ali zapravo mi smo blokirani. I sigurna sam da nismo jedini u ovom gradu", kazala je Anastazija Lorencin. Blokirani od susjeda koji živi u tavanskom prostoru, koji zapravo nije vlasnik, ali im sada ne dopušta dovršavanje radova na konstrukcijskoj obnovi zgrade!
"Mi koji smo vlasnici, suvlasnici, da za slučaj da mi kočimo radove, smo podvrgnuti, izloženi prekršajnim kaznama. Susjed koji nije vlasnik ničega i koči radove, nije podvrgnut nikakvim sankcijama", kaže Darko Iveković.
Gospodin Darko iz rodilišta je davne 1936. došao upravo ovdje. Cijeli svoj život živi u ovoj zgradi. Stanovi su nekoć pripadali Samoupravnoj interesnoj zajednici stanovanja, svi su u njoj imali stanarsko pravo, sklopljene ugovore o korištenju stana i plaćali najamninu. Susjed s tavana doselio je 80-ih.
"Dobio je od SIZ-a dozvolu za useljenje u određen broj kvadrata, to se tada zvalo trosoban stan što tada po nekim zakonima je bilo između 60 i 70 kvadrata tavana", objasnila je suvlasnica Anastazija Lorencin. "Naš susjed je, kad je dobio ta odobrenja i tu našu suglasnost, naše povjerenje o dijelu tavana, da na dijelu tavana izvrši adaptaciju, ubrzo su počele nevolje", rekao je Darko Iveković. Jer susjed je umjesto 70 kvadrata zauzeo cijelo potkrovlje od gotovo 250 kvadrata. "Susjed je zatvorio jedini pristup na tavan, stavio ga je pod ključ", kazao je Darko Iveković.
Kako je moguće da osoba bez vlasničkog lista drži cijelu zgradu kao taoce i ugrožava projekt od 800 tisuća eura? Što se dogodi kada sustav štiti posjednika, a ne vlasnike koji su pred "financijskom pogibelji"?
Cijelu nevjerojatnu priču o apsurdima hrvatske birokracije i imovinsko-pravnih odnosa pogledajte u priči reporterke Provjerenog Eme Branice.
This browser does not support the video element.