Vinariju i restoran, Ivica Mihaljević je odlučio otvoriti u Vrgorcu. No nameti koje ima su kao da živi u većem gradu.
"Imam račune za vodu, kubik vode je 10 kuna, a za taj sat račun iznosi 380 kuna. Znači da su 370 kuna nameti. Jedan restoran u Splitu u 7. mjesecu radi 4 milijuna kuna prometa, ja to ne mogu napravit 4 milijuna kuna u 4 godine ovdje u Vrgorcu i što dalje reći", kaže.
U maloj sredini sve je teže opstati pa gospodin Mihaljević poručuje da će zajedno s djecom morati bježati s ovih prostora, trbuhom za kruhom.
Kako bi takve scenarije spriječila, Vlada je pripremila tri zakona. Za razvoj otoka, brdsko-planinskih i potpomognutih područja izdvojili su ukupno 199 milijuna kuna. Obećavaju se potpore poslodavcima, subvencije za vodu na otocima, poticanje proizvodnje na brdsko-planinskim, konkurentnosti u potpomognutim područjima.
"Moglo biti novca biti više, ali u Hrvatskoj smo i živimo u limitima koji naš proračun ima, ali on raste i vjerujem da ćemo iduće godine imati veća izdvajanja. Ove godine je naravno više nego prošle", ističe Velimir Žunac, državni tajnik u ministarstvu regionalnog razvoja.
O tome se u četvrtak raspravljalo u polupraznoj sabornici. Na početku je SDP tražio stanku, traže konkretnije mjere.
"Sve ostalo govori o tome da će Vlada ili ministar nešto donjeti na tragu ciljeva iz Zakona. Dakle to je jedan deklaracija, popis lijepih želja, a hoće li biti ostvarene vidjet ćemo", smatra SDP-ov zastupnik Arsen Bauk.
I Most je kritičan. Kažu kako sredstva nisu dovoljna. "Niti povlačenje sredstava iz EU koja mjerimo u milijardama nisu uspjeli pokrenuti ono što svi očekujemo, a to je napredak, da ne budu područja stalno područja posebne državne skrbi", kaže Tomislav Panenić (Most).
Iz Ministarstva računaju i na poreznu reformu. "Ovom će biti, koja se sada bude predlagala, još 3 milijarde kuna koja država otpušta svojim stanovnicima, svojim jedinicama lokalne samo uprave, i sigurno razmišljaju o tome, ali ne možemo sve odjednom", naglašava Žunac.
Pomoć je tim područjima itekako potrebna. U potpomognuta područja, odnosno manje razvijena, ubraja se 55 posto gradova i općina - u kojima živi oko milijun Hrvata.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr