"Često se antibiotici troše za virusne infekcije, gdje nisu ni od kakve pomoći, a onda kad ih zbilja trebamo, više ih nemamo za bakterijske infekcije", naglasila je dr. Arjana Tambić Andrašević na konferenciji za novinare u Klinici za infektivne bolesti "Fran Mihaljević".
Oko 90 posto antibiotika se troši izvan bolnica s tim da se oko 75 posto njih troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima, a davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, ali potiče razvoj mutanti otpornih na antibiotike, upozorila je. Hrvatska, kazala je, zajedno sa južnoeuropskim zemljama, spada u velike potrošače antibiotika, dok bi nam uzori u tom pogledu trebali biti Nizozemska i skandinavske zemlje.
>> Od čega se djeca debljaju?
Kada su 1940. godine prvi antibiotici ušli u kliničku praksu mislilo se da je to kraj svim zaraznim bolestima, no danas se zna da je vrlo malo novih antibiotika u fazama predkliničkog i kliničkog ispitivanja te da se moramo okrenuti čuvanju postojećih antibiotika, upozorila je dr. Tambić Andrašević napominjući kako u Europi godišnje umire 25.000 ljudi zbog infekcije multiplorezistentnom bakterijom.
Pojasnila je i kako sve invazivniji dijagnostički i terapijski zahvati, uz produženje života, donose i veći rizik od dobivanja bolničkih infekcija. "Do sada je to bio prihvatljiv rizik s obzirom da su postojali učinkoviti antibiotici koji su mogli nadvladati infekcije, no ako izgubimo djelotvornost antibiotika mnoga dostignuća moderne medicine bit će dovedena u pitanje", upozorila je.
U sklopu javne kampanje za racionalniju uporabu antibiotika danas je održan i prigodni tematski simpozij u Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook