Sa sanacijskim upraviteljem KBC-a Zagreb, Antom Ćorušićem, razgovarala je reporterka Dnevnika Nove TV, Ivana Tomić, upravo o toj prestižnoj tituli.
Profesore Ćorušić, zašto tek sada ova titula? Petrova je najveće hrvatsko rodilište, ovdje rade vrhunski stručnjaci iz područja porodništva i ginekologije.
To je najveća i nastarija klinika Kliničko-boličkog centra Zagreb. Ova klinika uskoro slavi 100 godina svojeg postojanja i dobili smo to priznanje, dakle rodilište -prijatelj djece, među zadnjima u Hrvatskoj. Razlog tome su i naše subjektivne slabosti, pogotovo infrastrukturne, jer je ovo stara zgrada i zbog toga se vjerojatno odugovlačilo s tim priznanjem, iako ova kuća svojim stručnim, znanstvenim kapacitetima je to davno zaslužila.
Pojedini odjeli su u jako lošem stanju, kad će se to obnavljati?
Imamo par vrućih točaka koje trebamo obnoviti. Vjerujem da ćemo za mandata ove Vlade uspjeti dio toga obnoviti i najveći i najznačajniji dio, tu prvenstvno mislim na operacijski krak, gdje se djeca i rađaju. Tu su i kirurške dvorane gdje se rade vrlo kompleksni zahvati, od kojih se samo neki mogu napraviti u ovoj kući u Hrvatskoj i vjerujem da je to zapravo prioritet.
Mnoge su rodilje svjedočile o lošem tretmanu u hrvatskim rodilištima. Ni Petrova tu nije iznimka. Jeste li kao novi sanacijski ravnatelj proveli neku unutarnju kontrolu? Možete li jamčiti majkama koje će ovdje rađati da neće doživjeti ništa neugodno?
Mi redovito radimo mjesečno izvješće sa svim predstojnicima klinika, pa tako i s predstojnikom klinike za ženske bolesti, kolegom profesorom Slavkom Oreškovićem. U Petrovoj se godišnje rodi 4000 djece. U odnosu na broj pritužbi koje imamo, to je minimalno, možda jedan ili dva slučaja godišnje. prema tome, to je zanemarivo i ja pozivam sve rrodilje i sve majke da dođu u najveće i najbolje rodilište u Hrvatskoj.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
Prošle godine 1500 poroda manje
Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb (Petrova) u utorak je dobila status "Rodilišta prijatelja djece", a svečana dodjela priznanja bila je prigoda da se upozori na nisku stopu nataliteta, na što ukazuje i podatak da je lani zabilježeno gotovo 1500 poroda manje nego proteklih godina.
Da bi stekla status "Rodilišta prijatelja djece", Klinika u Petrovoj uredila je odjele, omogućila da novorođenče 24 sata boravi s majkom, te promiče dojenje kao najzdravije hranjenje djeteta. No, njezin predstojnik Slavko Orešković nakon dodjele priznanja nije slavio već je upozorio da su lani imali gotovo 1500 poroda manje.
Za 50 godina milijun stanovnika manje
"Prošle godine u klinici smo imali 3998 poroda, a nekada smo imali u prosjeku 5500 poroda, nekih godina i 6500. U cijeloj Hrvatskoj prošle je godine pao broj poroda ispod 40.000. To nije dobar trend i cijela bi država trebala pronaći način kako to zaustaviti jer po ovoj stopi pada nataliteta za 50 godina imat ćemo oko milijun stanovnika manje", rekao je Orešković novinarima.
Klinika u Petrovoj zadnje je rodilište koje je dobilo status "Prijatelja djece" u sklopu programa koji već 23 godine provode UNICEF i Ministarstvo zdravlja. Orešković je to objasnio drugačijim kriterijima, budući da skrbe o velikom broju djece vrlo niske porođajne težine, te velikom broju patologija trudnoće.
"Prošlogodišnji perinatalni mortalitet od 4,6 promila svrstava nas u red najvećih klinika u svijetu. Osim toga, nijedna trudnica nam nije umrla prošle godine", istaknuo je predstojnik Klinike.
Na sve nižu stopu nataliteta u Hrvatskoj osvrnuo se i pedijatar Milivoj Novak koji ju je nazvao "kugom zbog koje ćemo izumrijeti kao narod, ako na tome svi zajedno ne počnemo raditi".
U Hrvatskoj 31 'Rodilište prijatelj djece'
Na prigodnoj svečanosti predstojnica Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Valentina Otmačić istaknula je kako od danas 31 rodilište u Hrvatskoj ispunjava deset kriterija vezanih uz odnos prema djeci i poticanje dojenja u samom rodilištu.
Koordinator programa "Rodilišta prijatelji djece" Josip Grgurić kao sljedeći korak najavio je unapređenje postojeće prakse u rodilištima, kako bi postala naklonjenija majkama, te pojačanu skrb za djecu u jedinicama intenzivne skrbi jer je dosadašnja praksa pokazala nedovoljno poznavanje uloge dojenja u liječenju te djece. (B.V./Hina)