„Sretan sam što Europska komisija sada slijedi jednu otvoreniju strategiju kad je u pitanju proširenje“, rekao je Plenković. On je istaknuo kako je navedena godina 2025. kao godina mogućeg ulaska nekih zemalja zapadnog Balkana u EU samo okvirni datum ali da je to „bolje nego nikakav datum“.
On je istodobno naglasio da sve zemlje moraju ispuniti kriterije za članstvo i istaknuo kako Hrvatska ima najsvježija iskustva s procesom ulaska u EU te kako je spremna svoja znanja podijeliti s drugima. Pritom je posebice istaknuo Bosnu i Hercegovinu.
„Za nas je Bosna i Hercegovina prioritet. Postoji povijesna odgovornost i mi želimo pomoći“, rekao je Plenković.
U svezi sa suradnjom sa Srbijom hrvatski premijer je istaknuo kako je Hrvatska u međuvremenu četvrti po redu ulagač u Srbiju i kako je krajnje vrijeme da se riješe problemi koji prate odnose dviju zemalja posljednjih 25 godina. Istodobno je naglasio kako je povijesni teret još uvijek velik.
„Činjenica da je Hrvatska bila žrtva Miloševićevog režima je značajno usporila naš put u EU. Da nije bilo rata, vjerojatno bismo već 2004. postali članicom EU-a. To je generacije Hrvata spriječilo da sustignu zapadnu Europu“, rekao je Plenković.
Hrvatsko-slovenski granični spor Plenković je opisao kao ozbiljan ali je isto tako naglasio da ga ne treba pretjerano dramatizirati.
„Mi smo mnogo bliži pronalasku rješenja ovog problema nego što se to čini“, rekao je Plenković.
Na kraju razgovora vođenog u Bruxellesu Plenković je naglasio da će Hrvatska do kraja sljedeće godine ispuniti sve kriterije za ulazak u Schengensku zonu. (Hina)