Plenković: "Trump je napravio dva koraka unazad"

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade podsjetio je u svojem uvodnom govoru da je proteklih dana bio na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu te u Bruxellesu, gdje je Europska unija iznijela plan za Grenland, a na kraju sjednice imao je i posebnu čestitku za potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

"Svjetski gospodarski forum u Davosu održan je u svjetlu mnoštva kriza kojima smo izloženi. Poruke koje smo poslali su svi uspjesi koje je Hrvatska postigla u zadnjih deset godina, članstvo u međunarodnim organizacijama, iskustvo u rješavanju međunarodnih kriza, poput one u Ukrajini, gdje smo evocirali iskustva iz Domovinskog rata", kazao je Plenković.

Istaknuo je i da je "javnost već upoznata da je došlo do deeskalacije oko pitanja Grenlanda": "Donald Trump je napravio dva koraka unazad. Prvi je bilo ukidanje odluke o carinama, a drugi je to da nakon odbijanja kupnje Grenlanda SAD intervenira vojnom silom."

"Mi smo iskoristili prostor za sastanke s brojnim predstavnicima u poduzetništvu, tehnološkim kompanijama koje se bave umjetnom inteligencijom. Sastali smo se i s nizom drugih aktera te imali medijske nastupe. Važno je bilo i pokretanje Odbora za mir, koji je pokrenuo Trump. Mi smo dobili poziv i kazali vrlo jasno da zahvaljujemo i da ćemo ga vrlo temeljito proučiti s obzirom na to da je on dosta širi u odnosu na ono što je predviđeno Rezolucijom UN-a po pitanju Gaze. Sve humanitarne aktivnosti treba pozdraviti, ali ovakve nove ideje treba dobro analizirati", upozorio je hrvatski premijer.

Dodao je i da je održan sastanak Europskog vijeća: "Bila je to neformalna večera održana pod nešto drugačijim okolnostima od onih u kojima je bila najavljena. Jednoglasno je konstatirana podrška Danskoj u vezi statusa Grenlanda, konstatirano je da sve zemlje članice EU-a žele njegovati dobre odnose s SAD-om s obzirom na važnost transatlantskih odnosa koji postoje već 80 godina te da dođe do što bržeg smanjenja tenzija te da se odnos bazira na međusobnom poštovanju."

"Inicijativa Odbora za mir je primljena na znanje, s obzirom na opsežno istraživanje i činjenicu da su neke zemlje stavile određene ograde zbog unutarnjih procesa, a neke su takav poziv odbile", istaknuo je Plenković, koji se osvrnuo i na događanja u Hrvatskoj, pa je tako podsjetio na obilježavanje operacije Maslenica te sastanak s Hrvatskom biskupskom konferencijom (HBK).

"Hrvatska u vrhu"

"Svjetska banka izdala je novo izvješće gdje se Hrvatska nalazi u samom vrhu kada je riječ o poslovnoj klimi", pohvalio se Plenković. Prema najnovijem izvješću Grupacije Svjetske banke Business Ready (B-Ready), koje obuhvaća 101 gospodarstvo, Hrvatska se i ove godine svrstala među deset najboljih zemalja u svijetu prema regulatornom okviru i javnim uslugama, dok u području operativne učinkovitosti zauzima 26. mjesto, što potvrđuje stabilan institucionalni temelj uz daljnji potencijal za ubrzanje provedbenih procesa.

Plenković se osvrnuo i na podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prosječnoj mjesečnoj plaći i poručio: "Rast plaća pokazuje da odgovorna ekonomska politika i socijalni dijalog daju rezultate, a mi ćemo voditi računa da te politike budu s ciljem unapređenja socijalnog standarda naših građanima."

"Prijedlog sindikata suprotan načelu proračunske održivosti"

Komentirao je i pregovore sa sindikatima državnih i javnih službi oko rasta osnovice plaća, istaknuvši da bi sindikalni prijedlog o 12 posto rasta na godišnjoj razini značio dodatnih gotovo milijardu eura, što je suprotno načelu proračunske održivosti.

Prijedlog koji je Vlada ponudila na godišnjoj razini znači dodatnih 278 milijuna EUR, ne nužno u ovoj godini s obzirom na datume provedbe, istaknuo je premijer, ali već u idućoj godini trajno ostaje kao obaveza. S druge strane, dodao je, sindikati su predložili, nakon onog inicijalnog prijedloga od prije nekoliko mjeseci kada su sugerirali povećanje osnovice za 12 posto, povećanje od osam posto na razini godine, a to je u apsolutnom iznosu, kada se to pravo u punini isplaćuje, dodatnih milijardu eura, tj. 986 milijuna eura.

"Naša je analiza, s obzirom na zdravorazumski i realan pristup onom što se može učiniti sukladno mogućnostima i fiskalnom kapacitetu, da bi takvo povećanje bilo suprotno načelu proračunske održivosti te da donekle ne prepoznaje opći gospodarski trenutak u Europi i svijetu, a ne uvažava se ni ovaj značajan rast plaća državnih i javnih službenika kojeg smo osigurali u proteklih devet godina", rekao je Plenković.

Naime, naveo je, od 2016. do 2025. osnovica za izračun plaća u državnoj i javnim službama povećana je za 48 posto te od 1. rujna 2025. godine iznosi 1.004,87 eura.

Ona je rasla 326 eura od 2016. godine, istaknuo je premijer, podsjetivši kako se osnovica prije početka njihovih mandata od siječnja 2012. do 2016. nije mijenjala, a oni su dodatno unaprijedili i ostala materijalna prava, poput božićnice, uskrsnice, regresa, dara za dijete, osnovice za izračun jubilarne nagrade, otpremnina prilikom odlaska u mirovinu i drugih.

Na rast plaća utjecala je i velika reforma sustava plaća u državnom i javnom službama, gdje je skok u prosjeku bio oko 32 posto, zahvaljujući čemu je prosječna bruto plaća u državnom i javnoj službi od siječnja do studenog 2025. iznosila 2564 eura, što je nominalni rast od 116,3 posto u odnosu na 2016. ili realni, kada se oduzme inflacija, oko 60 posto.

Plenković je također istaknuo da su vodili računa i o trendu odljeva ljudi iz državne i javne službe u privatni sektor, čime su osigurali da jedan bitan dio visokoobrazovanih službenika i zaposlenika ostane u službama koje imaju važnu javnu funkciju: "S ovakvom ponudom, koja je po nama uravnotežena, na tragu je kontinuiranih povećanja u skladu s proračunskim mogućnostima. Smatramo da je riječ o jednoj kvalitetnoj ponudi, pozivamo partnere na nastavak dijaloga i mogućnost postizanja dogovora o ovim važnim temama koje su na stolu."

Pri tome je apelirao i da se gleda cjelina procesa kojeg su zajedno unaprijedili u proteklih 10 godina u kvalitetnom i iskrenom dijalogu te istaknuo da moraju voditi računa i o privatnom sektoru i svima koji svojim radom pridonose hrvatskom proračunu i gospodarstvu te zauzeti optiku koja je realna i koja omogućuje povećanje, a da pri tome Hrvatska ne dođe u poziciju prekomjernog proračunskog manjka.

Riječ je o uobičajenim pregovorima vezanih za rast osnovice, gdje je Vlada, putem ministara, ponudila rast osnovice u dva navrata - povećanje osnovice na 1015 eura bruto od 1. srpnja i na 1025 eura bruto od 1. prosinca.

Riječ je o formuli 1+1, a pregovarački tim je ponudio i novo pravo o isplati naknade za troškove prehrane od 30 eura, s početkom od 1. rujna ponuđeno je i povećanje osnovice za rođenje djeteta s pola proračunske osnovice na jednu proračunsku osnovicu, kao i povećanje terenskog dodatka s 26,54 na 30 eura.

Čestitka Butkoviću

Na samom kraju otvorenog dijela sjednice Vlade Plenković je čestitao Butkoviću na činjenici da je sada najdugovječniji ministar, nakon čega je uslijedio pljesak.

Na dnevnom redu Vlade bilo je nekoliko važnih zakonskih prijedloga - na sjednici su usvojene izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku te Nacrt konačnog prijedloga zakona o kreditnim institucijama.

Vlada je dala i suglasnost za pristupanje Hrvatske Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju te usvojila zaključak u vezi s potpisivanjem posebnog ugovora o provedbi Okvirnog ugovora za opskrbu mRNA cjepivom protiv bolesti COVID-19, kao i odluku o izmjeni Odluke o osnivanju Povjerenstva za ranu intervenciju u djetinjstvu.