Andrej Plenković sedmi je na popisu kandidata za predsjednika Europske komisije koja u novom sazivu počinje s radom 1. studenog. Politico je iznio razloge za, ali i protiv njegovog izbora.
''Bivši diplomat i bivši zastupnik u Europskom parlamentu smatra se umjerenim unutar HDZ-a, stranke koju vodi. Također je jedan od glavnih aktera koji je pomogao Hrvatskoj na putu u Europsku uniju. Smatra se miljenikom EPP-a i blizak je utjecajnom glavnom tajniku Komisije Martinu Selmayru. Pokazatelj toga koliko je popularan u EPP-u primijećen je u svibnju kada je njemačka kancelarka Angela Merkel posjetila Zagreb, tijekom kampanje za europske izbore'', navode razloge zbog kojih se našao na popisu potencijalnih kandidata.
Politico navodi i razloge protiv: Službeno, nije zainteresiran, ali mnogi su tu njegovu izjavu uzeli sa zrnom sumnje. ''Njegova država nije članica eurozone niti je šengenskom prostoru. Kada bi mu se dao najvažniji posao u Bruxellesu, Komisija bi mogla potonuti u nepoznati svijet balkanske politike. Posjet Angele Merkel Zagrebu dao je naslutiti te opasnosti kada je na skupu na kojem je bila svirana nacionalistička pjesma bez njezina znanja'', navodi Politico.
Kao argumente za Grabar-Kitarović na čelu Komisije navode to što je najmlađa na predsjedničkom mjestu i prva je žena izabrana na tu poziciju: ''Imenujući je predsjednicom Europske komisije pomoglo bi u osiguravanju rodne i zemljopisne ravnoteže na glavnim pozicijama EU. Bivša je diplomatkinja i bivša ministrica vanjskih poslova i europskih integracija. Također je igrala ključnu ulogu u hrvatskom pristupanju EU. Radila je na poziciji asistenta glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju''.
Politico navodi i zašto ne bi bila dobra na mjestu predsjednice Europske komisije: ''Isto kao i Plenković – na čelu je države koja nije ni u eurozoni ni u šengenskom prostoru. Kao predsjednica ima manje ovlasti od Plenkovića. Također koketira s desnim krilom HDZ-a, što bi joj otežalo stvaranje široke koalicije u Europskom parlamentu koja bi joj dala podršku.''