Analiza poslovanja hrvatskog ICT sektora koju su u srijedu predstavili Boris Drilo, predsjednik i Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ICT Udruge pokazala je da ICT sektor zapošljava oko 33 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 32 milijarde kuna.
Iz rezultata analize vidi se da rast sektora najvećim dijelom dolazi iz izvoznih aktivnosti dok je razina prihoda u RH je ostala nepromijenjena, što znači da se procesi digitalizacije ne ubrzavaju već stagniraju - što svakako nije pozitivan pokazatelj, navode u HUP-u.
U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza čine 19 posto i dosegli su 6 milijardi kuna. U prošloj godini stvoreno je 1.300 novih radnih mjesta, od ukupno oko 33.000 zaposlenih u ICT sektoru.
ICT sektor raste brže od ukupnog gospodarstva - BDP je na razini od 2-3 posto godišnjeg rasta dok ICT industrija godišnje raste 4 posto.
"Želimo poručiti kako je turizam kao tercijarna djelatnost važna za naše gospodarstvo, ali bi ipak trebalo staviti fokus na primarne i sekundarne grane, koje se razvijaju brzo, među kojima je i ICT. ICT ima potencijal daljnjeg rasta, no bez sluha i pomoći države neće se dogoditi veći multiplikativni efekti koje bi ICT kao industrija mogla polučiti.“, zaključio je Drilo.
Što se tiče segmenta ICT proizvodnje, ostvareni su prihodi od 3,9 milijardi kuna, a izvoz je dosegao više 60 posto ukupnih prihoda.
8 milijardi kuna prihoda u segmentu softvera
U segmentu softvera i usluga ostvareno je preko 8 milijardi kuna ukupnog prihoda, a čak 31 posto ukupnog prihoda došlo je s izvoznih tržišta. Računalno programiranje je segment koji je iznimno ovisan o ljudskom kapitalu, rečeno je na prezentaciji, te rast tog sektora direktno ovisi o raspoloživom broju ljudi.
"Smatramo da bi trebalo napraviti reviziju industrijske strategije i Strategije pametnih specijalizacija. U periodu koji smo promatrali od 2008. do 2016. – ICT sektor je generirao 6.000 novih radnih mjesta te 42 milijardi kn izvoza i stvorio 66 milijardi kuna dodatne vrijednosti za državu, ovo su značajne brojke", izjavio je Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ICT Udruge.
"Što se tiče simulacija rasta, projekcije su da bi se do 2025. godine moglo napraviti puno , ako se nastave trendovi i stope rasta kakve su sada. Mogli bismo do 2025. godine doći do novih 10.000 radnih mjesta programera, samo u podsektoru računalnog programiranja,“ zaključio je Balen.
Iz HUP-a poručuju kako bi trebalo bi dodatno maksimizirati iskorištenje potencijala koja nose EU sredstva kako bi se stvorila temeljna infrastruktura za razvoj digitalnog društva dok bi se obrazovni sektor trebao pozabaviti zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru kako bi se definirali standardi zanimanja za budućnost.
"Treba pomagati da se postojeći kapaciteti iskoriste te da se smanji broj studenata koji odustaju od studija. Porast broja ljudi u ICT sektoru se neće ostvariti bez faktora privlačenja ljudi izvana. Iznalaženje načina dobrih praksi iz drugih zemalja u privlačenju radne snage u ICT sektor, poput garancija za mlade, doškolovanja i prekvalifikacije su iznimno važne", poručuju iz HUP-a.