Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš istaknuo je da Udruženje za IT koje djeluje u sklopu Komore želi biti partner izvršnoj vlasti u procesu osiguravanja kvalitetnoga nacionalnog plana digitalne transformacije, uz 80 posto sredstava za privatni sektor. „Većina EU članica je uključila digitalizaciju u S3 strategije kako na državnoj tako i na regionalnoj razini. EU je odlučila da se 20 posto sredstava iz financijskih omotnica koristi isključivo za digitalizaciju. Time su odgovorili na pitanje je li IT industrija strateška. Nadamo se da će i Hrvatska učiniti isto“, poručio je Radoš.
Goran Mrvoš, predsjednik Udruženja za IT HGK, smatra kako je analiza izuzetno važna za ostvarivanje ciljeva Udruženja. „Jedan od tih ciljeva je da IT bude prepoznat kao vertikalna industrija u strategiji pametne specijalizacije jer svojim proizvodima pokazujemo da to možemo biti. To će nam omogućiti kvalitetnije ulaganje u istraživanje i razvoj te nam pomoći da ostvarimo eksponencijalni rast. Analiza također može poslužiti kao odličan temelj da vidimo gdje smo kao društvo u odnosu na IT industriju i da napravimo plan za digitalnu transformaciju. IT to može, može transformirati gospodarstvo, samo je važno da sredstva budu dobro usmjerena. U konačnici, jako je važna suradnja između javnog i privatnog sektora kako bi stvorili najbolje moguće okruženje. To možemo napraviti tako da svatko od nas pita – kako ja mogu pridonijeti jer ćemo tako zajedno ostvariti pomak prema naprijed“, kazao je Mrvoš
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić je naglasio da se COVID-19 pandemija pokazala kao akcelerator u primjeni digitalnih rješenja i u privatnom i u javnom sektoru. „Stoga nije prehrabro za reći da nas je na jedan način ova epidemija natjerala da napravimo veliki ne samo mentalni nego i praktično primjenjiv skok kada govorimo o korištenju raznih digitalnih rješenja. Digitalizacija ne mijenja samo određene segmente poslovanja i pojedine industrije – ona u potpunosti utječe na sve sfere društva i gospodarstva, kako u tehnološkom, tako i u organizacijskom pogledu“, rekao je Gršić, uz napomenu da privatni sektor mora biti predvodnik digitalne transformacije.
Analiza koju su detaljno predstavili Boris Žitnik, direktor OmniaConsulta i Tomislav Bronzin iz Udruženja za IT HGK, pokazala da je domaća IT industrija izrazito koncentrirana u Gradu Zagrebu koji predstavlja 80 posto ukupnog sektora, dok na ostatak Hrvatske otpada 20 posto. U Zagrebu se ostvaruje 21,37 milijardi kuna prometa, što je gotovo četiri puta više od zbroja prihoda svih ostalih županija. IT sektor je u 2019. zapošljavao 33.000 djelatnika, uz godišnji rast od 9,1 posto, a opet prednjači Zagreb s 20.810 IT radnika, odnosno 63 posto od ukupnog broja zaposlenih u branši.
Slična je situacija i s prosječnom mjesečnom netom plaća u IT industriji. Ona je na razini cijele zemlje u 2019. iznosila je 8.582 kune neto, što znači da je gotovo 50 posto veća od prosjeka cijelog gospodarstva. No, valja istaknuti kako na državni prosjek jako utječe Zagreb s 9,734 kuna (jedini iznad državnog prosjeka), dok je s druge strane spektra, u Ličko-senjskoj županiji prosjek tek 3.999 kuna.
Novostvorena vrijednost (bruto dobit + troškovi osoblja + amortizacija) IT industrije u 2019. dosegla je 8,71 milijarde kuna, uz godišnji rast od 15,2 posto. U posljednjih pet godina raste po stopi od 12,8 posto godišnje, što je sastavnica BDP-a koja daleko najbrže raste. Udio novostvorene vrijednosti u društvenom brutoproizvodu 2019. dosegao je 2,1 posto, što je 0,7 postotnih bodova više nego u 2014. godini. IT industrija, koja je rasla četiri puta brže negoli BDP Hrvatske, time se potvrđuje kao perjanica našega gospodarstva.
Izvoz je dosegao je 8 milijardi kuna, uz godišnji rast od 15 posto, a zadnjih pet godina raste po stopi od 14,9 posto godišnje. Udio izvoza u ukupnom prihodu u petogodišnjem je razdoblju povećan s 25 u 2015. na 29,8 posto u 2019. Hrvatska IT industrija raste potaknuta umjerenom domaćom, a posebno izvoznom potražnjom koju iskorištavaju razvijatelji softvera, novi val brzorastućih izvozno orijentiranih kompanija i nekoliko stotina programerskih mikrotvrtki (velikim dijelom u stranom vlasništvu), čiji godišnji rast prometa i izvoza često prelazi i 50 posto.
Još jedan pozitivan pokazatelj su i ulaganja hrvatske IT industrije u istraživanje i razvoj (IR) koja snažno rastu. Službene brojke DZS-a upućuju na to da IT industrija u IR investira daleko više od ostatka poslovnog sektora. Od 2016. do 2018. godine IT industrija povećala je broj zaposlenih na poslovima IR-a za gotovo 134,6 posto, dok su uložena sredstva porasla za 135,3 posto.
Unatoč svemu tome, značajno zaostajemo za međunarodnom konkurencijom iz EU28 zemalja. Iako relativno brzo rastemo, rastu i drugi pa bi nam tako, da dosegnemo EU28 prosjek u sljedećih pet godina, bio potreban prosječni godišnji rast EU28 IT Gap indeksa (kompozitni pokazatelj desetak indikatora per capita za razdoblje od 2012. do 2018. godine) od 17,2 posto.
Hrvatska IT industrija sastoji se od tri glavna segmenta: pružanja IT usluga, proizvodnje IT opreme i trgovine IT proizvodima. Po strukturi ukupnih prihoda daleko najveći dio otpada na IT usluge – više od 70 posto, na trgovinu oko 26 posto, a na proizvodnju preostalih 3 posto.
Analiza pokazuje i da se nastavlja trend raspršenosti domaćeg IT sektora, što se posebno odnosi na IT uslužna poduzeća. Sve je veći broj softverskih „obrtnika“ u odnosu na „tvornice“, a kako su porezni propisi omogućili povoljniji porezni tretman novim malim poduzećima, mnogi su osnovali vlastite tvrtke i počeli raditi u njima za istog poslodavca.
Što se analize po županijama od 2008. do 2019. tiče, ako izuzmemo Grad Zagreb koji je očito priča za sebe, ostatak zemlje možemo raščlaniti na pet skupina:
U prvu spadaju županije s tradicionalno jakom informatičkom bazom, koje, naročito zadnjih pet godina, pojavom novih tvrtki bitno poboljšavaju svoje performanse. To su Istarska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Varaždinska i Zagrebačka županija. U njima se o prožimanju „stare“ i „nove“ informatičke industrije uz dodatnu dinamiku koju daje val novih brzorastućih, u pravilu izvozno orijentiranih tvrtki. Te županije bilježe visoke stope rasta ukupnog i prihoda, kao i strelovit rast izvoza uz visoke udjele izvoza u ukupnom prometu. To je posebno značajno jer hrvatsko je tržište izrazito malo, i za postizanje ekonomike razmjera, za informatičke je tvrtke, neophodno ići na vanjska tržišta.
Druga skupina su županije s relativno jakom informatičkom bazom, koje su ostale na tradicionalnoj industriji s ispodprosječnim rastom i padajućim udjelom u domaćoj IT industriji. U tu grupu spadaju Dubrovačko-neretvanska, Međimurska i Sisačko-moslavačka županija.
Treću grupu čine županije s relativno niskom informatičkom IT bazom, koje su početkom rada nekoliko tvrtki naglo povećale svoje performanse i udjele u IT industriji zemlje. Tu spadaju Brodsko-posavska, Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija
Županije u kojima jedna tvrtka praktički predstavlja njenu IT industriju (Bjelovarsko-bilogorska, Koprivnička-križevačka) i gdje performanse te tvrtke daju i dinamiku ukupne IT industrije županije su četvrta skupina, a petu čine županije u kojima je IT industrija još uvijek u povojima (Ličko-Senjska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska).