Problemi mirovina rješavaju se kreditima, no što će se dogoditi kada kredita više ne bude? Mirovinska reforma bit će jedna od najbolnijih ali i najpotrebnijih kako bi oni koji danas rade jednom imali mirovinu.
Godine 1990. na jednog zaposlenog išla su tri umirovljenika. Sada na jednog zaposlenog ide 1,23 umirovljenika, a prije dvije godine na jednog zaposlenog išao je 1,38 umirovljenik. To dramatično pokazuje ne samo da nam nacija stari nego da sve manje ljudi radi, a sve više njih odlazi u mirovinu.
Državi je potrebno 36 milijardi kuna godišnje da bi isplatila mirovine. Zaposleni sa svojim plaćama i doprinosima osiguravaju 19 milijardi kuna. Nakon toga ostane rupa od 17 milijardi kuna koje država obično financira novim kreditima i zaduženjima.
>> Josipović: RH treba sveobuhvatna mirovinska reforma
Predsjednik Ivo Josipović nedavno je predložio da se dio situacije riješi ukidanjem povlaštenim mirovinama političara. To to nas definitivno neće spasiti jer je u pitanju 300 mirovina i teško da se te mirovine mogu retroaktivno ukidati. Na povlaštene mirovine, koje se ostvaruju po 13 kategorija i koje prima 170 tisuća ljudi, godišnje odlazi 7 i pol milijardi kuna.
Imamo i invalidske mirovine koje su drastično porasle u zadnjih nekoliko godina. Čak 23 posto odlazi na invalidske mirovine, a Hrvatska je zemlja koja najviše u Europi ima invalidskih umirovljenika, njih čak 255 tisuća.
Mirovine pod punim uvjetom, znači odgovarajućoj dobi i stažom, ostvaruje samo 25 posto ili 250 tisuća umirovljenika. U tome i jest problem jer su ovi ljudi jedini stažem i dobi ostvarili svoju mirovinu. Pitanje je što će Vlada učiniti po tom pitanju, ali je sigurno da će rezovi biti bolni i da će i muškarci i žene morati dulje raditi.
Ukinut će se i druge kategorije povlaštenih mirovina, ne samo one političarske. Morat ćemo više izdvajati u drugi mirovinski stup i sve ljude koji rade više će se poticati da izdvajaju u treći stup. Tako to rade zemlje na zapadu, a morat ćemo i mi jer drugačije mirovine nećemo imati kako ostvariti.