Stručnjaci o zaduživanju

'Ako idemo na MMF, onda je to pljuska Vladi'

Slika nije dostupna
Vlada nije ni zadnjim rebalansom smanjila državnu potrošnju. Proračunska rupa bit će 14 milijardi kuna, rezovi su odgođeni, a njih bi bilo da su Banski dvori angažirali MMF.

Taj svjetski financijski policajac objavio je nove uvjete kreditiranja zemalja koje zapnu u problem. Hrvatska takav angažman nije zatražila, ali smo istražili što bi to značilo u praksi. Međunarodni monetarni fond pojednostavio je uvjete kreditiranja zemalja u razvoju. Do kredita bi lakše mogla i Hrvatska.

'Najveći novitet državama u fiskalnim poteškoćama je da one sad mogu podići puno veći iznos na osnovu svoje kvote - to je sada peterostruki iznos', kaže Hrvoje Stojić, ekonomski analitičar. Kada bi se odlučila, Hrvatska bi mogla dobiti kredit od 3 milijarde dolara. 'Ako imate pored sebe MMF, onda se tržište kapitala osjeća sigurnije, rizik posuđivanja Hrvatskoj bi bio tada manji, a samim time bi i kamata na tržištu kapitala za Hrvatsku bila manja', smatra Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta.

'Hrvatska bi trebala dobro razmotriti predloženi model budući da nas u sljedećoj godini čeka niz neizvjesnosti', napominje Stojić. Prema stručnjacima, rješenje ipak nije u novom zaduživanju. 'Po meni je hrvatsko rješenje da se povećava proizvodnja prema nivou potrošnje', kaže Jurčić. 'MMF bi od Hrvatske tražio jaču fiskalnu disciplinu, kako bi omogućili situaciju u kojoj više sredstva ide u nekakve razvojne projekte, a manje sredstava se koristi za razna prava koja su danas luksuz', dodaje Stojić.

Zaduživanje kod Međunarodnog monetarnog fonda nije u interesu ni jednoj Vladi. 'Politički ako idete na MMF, onda je to kao mala pljuska politici, vladajućima da nisu sposobni sami voditi javne financije', zaključuje Jurčić. Prije ulaska u Europsku uniju, takvu pljusku nitko ne želi i to još u izbornoj godini.