Svjedok je rekao kako je to doznao od samog Bobetka koji je Domazeta i poslao u Gospić. Poznato mu je da je Domazet imao izravnu vezu s Bobetkom za vrijeme akcije, što nije bio slučaj s Ademijem i Norcem.
'Po nekakvoj vojničkoj logici meni se Domazet morao javiti da ide izvršavati zadaću po zapovijedi Bobetka, ali to nije učinio', rekao je svjedok.
Ustvrdio je kako je Domazet zapovijedao i Sektorom 1 za kojega je, prema tvrdnjama tužiteljstva, bio odgovoran Norac, što on cijelo vrijeme negira.
Domazet je svjedočeći ranije odbacio tvrdnje da je zapovijedao akcijom te da je postojala paralelna linija zapovijedanja.
Svjedok Feldi kazao je i kako je Bobetko akciju Džep '93 pripremio zajedno s generalima Norcem, Ademijem i Mladenom Markačem. Osobno nije sudjelovao u akciji, a u svakodnevnim kontaktima s Bobetkom doznao je da je cilj akcije bio liniju bojišta odbaciti što dalje od Gospića.
'Sama akcija izvršena je vojnički izvanredno, učinkovito i
profesionalno, a Gospić je već sutra osjećao sigurnost jer je
neprijatelj bio odbačen', kazao je.
Sjeća se kako je general Petar Stipetić 15. rujna upućen na područje Medačkog džepa, gdje je potpisao povlačenje, no tvrdi da nije znao za nikakvu zapovijed ili sporazum o povlačenju.
Od Markača je telefonom doznao da HV puca po cijelom gradu i zgradi zapovjedništva te da će ih, kako mu je Markač tada rekao, sve pobiti.
Svjedok smatra da je to bio revolt iznevjerenih vojnika na 'sramno povlačenje' koje nije bilo pripremljeno i nadzirano od vojne policije. Dodao je kako Ademi i Norac nisu ni imali pravo zapovijedati vojnoj policiji, odnosno da je to mogao samo tadašnji načelnik Uprave vojne policije Mate Laušić.
Svjedoku nije poznato da je ministar obrane Gojko Šušak ili netko drugi iz vojnog i političkog vrha obavijestio Laušića o akciji te da je dužan osigurati nadzor vojske.
Kazao je kako se protiv Ademija nakon akcije nije vodio vojno-stegovni postupak te da nije bio umirovljen već je stavljen na raspolaganje.
'Da je vrhovni zapovjednik smatrao da je Ademi za nešto odgovoran onda ga ne bi postavio za zamjenika zapovjednika zbornog područja Split niti bi ga imenovao zamjenikom Norca koji je poslije 'Oluje' postao zapovjednik zbornog područja Knin', zaključio je Franjo Feldi.
Svjedok tvrdi da ga je Norac upozorio na civile i imovinu
Svjedočeći u nastavku suđenja Rahimu Ademiju i Mirku Norcu za zločine u Medačkom džepu 1993., tadašnji zapovjednik izviđačke-diverzantske satnije gospićkog Zbornog područja Gari Devčić rekao je da ga je Norac pri izricanju zapovjedi o
napadu upozorio da pripaze kako ne bi otvarali vatru na civile.
Svjedok, koji je zapovjedao satnijom s osam djelatnika i 22 ročnika, rekao je da ga je Norac podsjetio i kako se trebaju odnositi prema imovini i civilima jer je postojala mogućnost da oni prođu tim putem. No, dok je bio na položaju, kaže, tuda nisu naišli civili a nije bilo ni ratnih zarobljenika.
Devčić je rekao da im je Ademi bio izravni zapovjednik u zbornom području, a kad su pridodani 9. gardijskoj brigadi neposredni zapovjednik bio im je Norac, od kojeg je on primio usmenu zapovjed da osvoje točku kod zaseoka Došen.
Na tom položaju svjedok je ostao do poslijepodne, nakon čega je, rekao je, prebačen u bolnicu jer je bio ranjen. Kasnije je saznao da su vojnici razmješteni na druge položaje.
Nakon bolnice bio je na kućnoj njezi a vratio se na raščlambu akcije na kojoj su bili Norac, Bobetko i Markač te zapovjednici.
Bobetko je tada pohvalio akciju, kazao je svjedok, koji se ne sjeća da je Bobetko govorio o nepravilnostima.
Prije je iskaz dao Franjo Feldi, v. d. pomoćnika načelnika Glavnog stožera za borbeni sektor za vrijeme akcije, koji je izjavio da je akcijom zapovijedao admiral Davor Domazet, po ovlasti tadašnjeg načelnika glavnog stožera Janka Bobetka.
Referirajući se na iskaz Domazeta koji je ranije odbacio tvrdnje da je zapovijedao akcijom, Feldi je rekao da Domazet nije bio savjetnik jer bi inače bio negdje sa strane a ne u operativnom centru te da Ademi nije zapovjedao specijalnom policijom. Kazao je i da je u svakoj postrojbi bilo rizičnih situacija ali da je trebalo osigurati najmanje 300-400 vojnih policajaca koji bi osiguravali red.