Jovanović je ustvrdio kako akademska korupcija bitno nagriza temelje društva jer znanje postaje nevažno, a korupcija počinje cvasti ako ljudi vjeruju da se ocjene i diploma mogu kupiti. Osim toga, dodao je, pažnja se mora usmjeriti i na javnu nabavu na sveučilištu, koruptivne rizike u upravljačkim tijelima sveučilišta i slično. Negodovao je što se tematskoj sjednici odazvao mali broj ljudi iz akademske zajednice premda je odaslano više od 100 poziva od najviše do najniže razine. Član vijeća Željko Horvatić je naglasio važnost definiranja autonomije Sveučilišta u Zakonu o Sveučilištu i načina na koji se nadzor nad sveučilištem treba provoditi.
>> Krenula s radom nova agencija za borbu protiv korupcije
Okupljeni su zaključili kako ne žele podržavati ‘estradizaciju afera’ procjenjujući da je manje od jedan posto znanstvenika podložno korupciji Spočitnuo je pretjerano i neprimjereno medijsko praćenje korupcijskih afera dodajući da se u akademskoj zajednici treba jasno razlučiti koruptivno ponašanje pojedinaca te transparentno i s razumnom učestalošću obavještavati javnost o postignutim mjerama za suzbijanje korupcije, stegovno ili prijavama. Državni tajnik u Ministarstvu znanosti Dražen Vikić Topić je također kazao kako ne žele podržavati ‘estradizaciju afera’ procjenjujući da je od oko 15 tisuća znanstvenika, njih tisuću, ili manje od jedan posto, podložno korupciji. Krunoslav Pisk iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja je ocijenio kako u sustavu fali profesionalizma pa se treba upitati na koji su način neki ljudi akademski napredovali i zašto se unutar sveučilišta stvaraju ‘profitni centri’.
Institucionalnu korupciju Gvozden Flego je ocijenio najopasnijom, a Stipe Belak, prorektor zadarskog sveučilišta, se pak zadržao na ‘plavim kuvertama’ kao ‘najsirovijem načinu korupcije s rafiniranim metodama’. ‘Korupciju ne možemo iskorijeniti, ali onima koji su joj skloni možemo otežati posao’, kazao je navodeći kako bi bilo najbolje da se na visokim učilištima i studijima provode administrativne mjere poput stroge kontrole nazočnosti na nastavi, javne obrane seminarskih radova i slično što bi se sve objavilo na Internetu, a za što postoje zakonske osnove. ‘I onda se može desiti da netko proda ispit, ali tada će mu biti puno teže’, kazao je zatraživši, osim indeksa i prijavnica koje studenti danas imaju, uspostavu zbirne dokumentacije o studentu, tzv. studentskog fajla, što bi, dodaje, zahtijevalo novu organizaciju, ali bi, procjenjuje, sigurno otežalo korupciju. (Hina)