Tijekom kampanje koja traje od 18. do 31. ožujka u pješačkoj zoni u središtu Zagreba izlažu se lutke koje predstavljaju beskućnike i aktivisti razgovaraju o tom problemu s građanima. Ponekad ljudi prođu pored lutaka misleći da su stvarni beskućnici, rekao je Šafarik. Na jednoj lutki je natpis: 'Ignorirajte me dovoljno dugo i ja ću nestati, ali moj problem nikad neće', a na drugoj piše kako svaki dan gleda kako mu društvo okreće leđa. AIH upozorava na kontradikcije hrvatskog zakonodavstva, u kojemu ne postoji pojam 'beskućnik', odnosno ne postoji niti jedan zakon koji se bavi tom kategorijom ljudi.
'Ovom kampanjom želimo građanima ukazati da postoji problem beskućnika, a željeli bismo također da zakonodavac i lokalna samouprava shvate problem i počnu ga riješavati', naglasio je Šafarik. Rekao je da bi se trebao definirati status beskućnika i onda izraditi strategiju za rješavanje problema. Lokalna samouprava trebala bi beskućnicima barem osigurati smještaj, minimalne higijenske uvjete i hranu. Potrebni su i programi njihove reintegracije u društvo, poručio je Šafarik. Na području Zagreba ima nekoliko prenoćišta, ali da bi beskućnik u njima mogao prenoćiti, mora platiti oko 40 kuna, upozorio je.
Poruka kampanje je 'Više prava-manje siromaštva', a upozorava se na visoku stopu nezaposlenosti, kao ključan uzrok zbog kojeg ljudi postaju beskućnici, ali i na nedostatnu mrežu potpore, jer u Hrvatskoj, naglasio je Šafarik, ne postoji nacionalna strategija ili program za suzbijanje tog problema. Po posljednjem relevantnom istraživanju o beskućnicima, provedenu 2002., u Hrvatskoj je oko 500 beskućnika, od kojih samo na području Zagreba četiri stotine. Smatramo da taj broj beskućnika nije realan s obzirom na to da je puno neregistriranih ljudi koji nemaju nikakva prava, rekao je Šafarik. (Hina)