"Unatoč napretku posljednjih godina, još postoje veliki nedostaci u tome kako hrvatske vlasti tretiraju ratne zločine, osobito one koje je počinila hrvatska vojska i policija tijekom rata 1991.-1995.", rekla je Khan na konferenciji za novinare.
Ona se tijekom trodnevnog boravka u Hrvatskoj susrela s visokim hrvatskim dužnosnicima, nevladinim udrugama i udrugama žrtava rata s obiju strana, u okviru dugoročne misije AI-a koja se sastoji od nadzora i podizanja javne svijesti o potrebi suđenja ratnim zločincima u Hrvatskoj i drugim zemljama regije.
Po njezinim riječima, najveći su problemi neotvaranje istraga o nekim slučajevima ratnih zločina, način na koji se vode postupci i njihova politizacija, nedovoljna zaštita svjedoka, pritisak lokalnih sredina na tužitelje, suce ili istražitelje.
O tome je Khan u Zagrebu razgovarala i s predstavnicima Delegacije Europske komisije, OESS-a i Haškog suda od kojih je zatražila da pomognu Hrvatskoj kako bi se postigla pravda za sve žrtve rata.
Glavna tajnica AI-a podsjetila je da je pitanje procesuiranja ratnih zločina jedno od kriterija za pristupanje Hrvatske EU-u, pa bi njegovo neispunjavanje "moglo izazvati teškoće u pristupnim pregovorima".
Nakon posjete Zagrebu Khan putuje u Bruxelles gdje će se među ostalima sastati s europskim povjerenikom za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom i povjerenikom za proširenje Ollijem Rehnom.