Otkako je vladajuća koalicija preuzela vlast u siječnju ove godine, kritičari kažu da vlasti žmire, a neki čak i podržavaju i pridonose netoleranciji i porastu ekstremno desne retorike, piše AFP u članku kojeg prenose vodeći svjetski mediji.
Kao odgovor na to, prošli su tjedan ljutiti Židovi, srpska manjina i antifašističke udruge odbile prisustvovati komemoraciji u Jasenovcu, zloglasnom logoru koji je osnovan za vrijeme pronacističkog ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata.
'Bojkot je bio hrabra i ispravna odluka kojom se želi skrenuti pažnja na porast neofašističke ustaške nostalgije koja je preplavila Hrvatsku', prenose i riječi Efraima Zuroffa, ravnatelja Centra Simon Wiesenthal koji istražuje zločina holokausta.
Iako je Nezavisna država Hrvatska bila nacistička marioneta pod čijom je vlašću ubijeno na tisuće Srba, Roma, Židova i drugih, njihovi moderni simpatizeri ih vide kao začetnike današnje Hrvatske, piše agencija.
'Umanjivanje ustaških zločina postoji već godinama, ali se provodi različitim intenzitetom', kazao je za AFP povjesničar Tvrtko Jakovina. 'Sada je penetrirao i u kabinete ministara i medije'.
Naravno, kao jednog od najkontroverznijh imenovanja u hrvatskoj vladi navode ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, povjesničara kako pišu, 'navodnog simpatizera ustaša'. Tako je, dodaju, novi dokumentarac o logoru Jasenovac, za kojeg su Židovi kazali kako se radi o pokušaju revizije mračne prošlosti, nahvalio ministar Hasanbegović kao 'najbolji način za osvijetljavanje kontroverznih dijelova hrvatske povijesti'.
Fašizam i nogomet
Premijer Tihomir Orešković, nastavljaju, je kritiziran jer nije reagirao na ustaški poklič 'Za dom spremni!', koji se orio stadionom za vrijeme utakmice hrvatske nogometne reprezentacije u ožujku. Dan kasnije, Vlada je osudila simbole totalitarnih režima bez da se jasno ogradila od ustaštva', piše agencija.
'Država jednostavno ne čini ništa. I ne želi učiniti ništa', prenose riječi Ognjena Krausa, predsjednika Koordinacije židvoskih općina u Hrvatskoj.
Premijer Orešković i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ogradili se početkom mjeseca od ustaških zločina, no tek nakon što im je u posjet stigao specijalni izaslanik SAD-a za pitanja holokausta, navodi se dalje u članku.
Hrvatsku uspoređuju s konzervativnom Mađarskom pod vodstvom Viktora Orbana i Poljskom koja je također u listopadu prošle godine izabrala konzervativnu vlast. No, napominju i kako su u tim zemljama desme vlade premoćno izabrane dok u Hrvatskoj HDZ nije odnio pobjedu na izborima već je morao trgovati kako bi sastavio vladajuću koaliciju.
Navode još i sukob Milijana Brkića i Milorada Pupovca, poziv građanima jedne lokalne televizije da se čuvaju pravoslavnih svećenika jer bi ih mogli ubiti te reakciju nakon što je toj televiziji izrečena privremena zabrana zbog govora mržnje - na tisuće ljudi prosvjedovalo je na ulicama uzvikujući ustaške pozdrave na što policija uopće nije reagirala.
Vladin Ured za odnose s javnošću za AFP je sve opovrgnuo, navodeći kako se radi o 'lažnim i političkim optužbama'.