Nakon čitanja optužnice na suđenju Šostaru, koji od početka postupka odbacuje krivnju, tužiteljstvo i obrana iznijeli su svoje uvodne govore, a čitala se i dokumentacija iz istrage.
Osim Šostara, za kojega tužiteljstvo traži tzv. prošireno oduzimanje imovinske koristi jer je nesrazmjer između njegovih zakonitih prihoda i rashoda procijenjen na čak 10,6 milijuna kuna, potvrđenom optužnicom obuhvaćeni su i Šostarova nekadašnja suradnica iz gradskog Ureda za zdravstvo Mirta Lončar, direktori tvrtke Ekotours Davor Ljubić i Goran Žonje, čija se tvrtka, među ostalim, bavi dezinfekcijom, dezinsekcijom, deratizacijom i čišćenjem klimatizacijskih sustava, te Mladen Gojković.
Optužnicom su ranije bili obuhvaćeni i Muhamed Demirović, Štefica Ivanušić, Roko i Goran Ljubić te Jurica Vrus koji su sporazumno osuđeni nakon priznanja i nagodbi s Uskokom.
Istražitelji sumnjaju da je Šostar od početka 2006. do kolovoza 2013. odobravao "neosnovana plaćanja" tvrtki čiji su vlasnici Ljubić i Žonje, iako je znao da čišćenje metodom suhog leda neće biti izvršena.
Šostarova suradnica Mirta Lončar je nakon dogovora tadašnjeg pročelnika i vlasnika kooperantske tvrtke zaprimala zapisnike, specifikacije izvedenih radova i račune u kojima je, po tvrdnjama tužiteljstva, bilo neistinito navedeno da je čišćenje obavljeno metodom 'suhog leda'.
Dokumentaciju je potom i potpisivala, potvrđujući tako da su ugovorene usluge čišćenja dvorana navedene u računima, u ukupnom iznosu od preko 52 milijuna kuna, i izvršene iako to nije bilo istinito, jer je stvarna vrijednost obavljenog bila tek nešto viša od 13,4 milijuna kuna, tvrti USKOK.
Kada su neistiniti računi isplaćeni Zagreb je oštećen za najmanje 38,9 milijuna kuna, a Šostaru je za protuuslugu vlasnik tvrtke navodno predao "točno neutvrđeni novčani iznos te mu plaćao troškove putovanja, hotelskog smještaja i ribolova, a članovima njegove obitelji troškove putovanja u sveukupnom iznosu od najmanje 176.869 kuna".
Kako bi prikazali da je iznos od najmanje 38,9 milijuna kuna stečen zakonito Ljubić je s još pet osumnjičenih dogovorio ispostavljanje fiktivnih računa, nakon čega su ostali okrivljenici u više navrata osobno podizali ili nalagali podizanje gotovine na ime navodnih pozajmica, putnih i materijalnih troškova ili su vršili daljnja neosnovana međusobna plaćanja i potom podizali gotovinu, sumnjaju u Uskoku.
Pomagači su pritom uzimali proviziju i većinu novca davali Ljubiću koji je, po tvrdnjama tužiteljstva, na taj način došao do čak gotovo 30 milijuna kuna.
Osim izvlačenja novca putem fiktivnih računa s drugim tvrtkama Ljubić i Žonje navodno su od početka 2014. do 30. travnja 2015. u namjeri da svojoj tvrtki umanje porezne obveze, u poslovnim knjigama "vršili netočna i nepotpuna knjiženja na temelju nevjerodostojnih knjigovodstvenih isprava", čime su nezakonito smanjili obvezu plaćanja PDV-a i poreza na dobit za 2,1 milijun kuna. (Hina)