'Administrativna pristojba je namet na bolest'

Slika nije dostupna
Ukidanje administrativne pristojbe, povratak primarne uloge u zdravstvu Domovima zdravlja i jačanje prevencije u zdravstvu neke su od promjena koje bi političke stranke uvele u zdravstveni sustav.

Na temu reformi u zdravstvu, o u organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu održana je konferencija za novinare s predstavnicima parlamentarnih stranaka. 

U ime SDP-a Mirando Mrsić je najavio ukidanje administrativne pristojbe jer je ona 'namet na bolest', zatim 'stavljanje pacijenta u središte sustava', te kategorizaciju i modernizaciju bolnica.

'Već započete programe kao što su rano otkrivanje raka dojke ili debelog crijeva nećemo ukidati već ih unaprijediti i sustav dovesti do pacijenta', kaže Mrsić navodeći primjer akcije pregleda mobilnim mamografima pri čemu je odaziv pacijentica bio veći jer je 'zdravstvo dolazilo pacijentu'.

Najavio je i postupak propisivanja kronične terapije za tri mjeseca unaprijed kako bi se smanjio pritisak na ordinacije opće medicine, te uvođenje elektronskog recepta.

Ukidanje prevelikog administriranja kroz ogroman broj uputnica, recepata i propisa koji opterećuju pacijente i medicinsko osoblje, te financijski i cijeli sustav dio je programa HNS koji je na primjeru Dubrovačke županije predstavio Andro Vlahušić.

'U Dubrovniku svakom pacijentu na nalazu piše kada, kome i gdje se na pretragu treba javiti, pa pacijenti ne zovu i ne lutaju. Također je uvedeno da vrsni specijalisti dobivaju honorar za dolazak pacijentima u Dubrovnik, umjesto da pacijenti troše vrijeme i zdravstveni novac za putovanja u veće bolnice', kaže Vlahušić.

Napominje da su se takvom organizacijom smanjili troškovi i čekanje, a iznimno su zadovoljni i liječnici i pacijenti.

Konferenciji se nije odazvao HDZ pa tako nije bilo prilike da njihov predstavnik odgovori na kritike sadašnjeg prevelikog administriranja u zdravstvu.

Dorica Nikolić u ime koalicije HSLS-HSS istaknula je da zdravstveni sustav treba decentralizirati, ali i ojačati posve zanemareni hospicij i palijativnu skrb.

I ostali sudionici su se složili da sve veći broj ljudi obolijeva od malignih bolesti, a briga o njima i drugim neizlječivim bolesnicima u terminalnoj fazi bolesti nije primjerena.

Na to je posebno ukazao Stjepan Krajačić u ime Hrvatske stranke umirovljenika, a Mrsić i Vlahušić napomenuli su da medicinsku palijativnu skrb treba plaćati zdravstveni sustav, a ostali dio njege sustav socijalne skrbi.

Mirjana Kolarek Karakaš iz DC-a istaknula je da puno veću ulogu u suodlučivanju u zdravstvu treba dati zdravstvenim radnicima i pacijentima, kao i udrugama pacijenata.