Mnogi će Hrvati, ali i stranci koji se s njime susreću, reći kako je hrvatski jako težak jezik. Međutim, hrvatski nije na listama najzahtjevnijih jezika na svijetu. Ipak, činjenica je i da ga čak većina Hrvata nikada ne savlada u potpunosti jer jezik se razvijao, ali i mijenjao stoljećima, ali i poprilično u posljednjih dvadesetak godina.
Međutim, saznanja o drugim jezicima jednostavno pokazuju da ima i težih. Na primjer, hrvatski jezik ima sedam padeža, a finski čak 15. Mađarska imenica ima čak 238 oblika. Prema ovim podacima, čini se kako Hrvati stvarno ne smiju imati izliku za neznanje svog materinskog jezika. Također, neznanje jezika moglo bi ih skupo doći.
Problem je u tome što mnogi misle da je završetak obveznog obrazovanja kraj njihovim mukama po jeziku. Međutim, nije. Danas gotovo da i ne postoji profesija u kojoj vas nadređeni ili poslovni suradnik neće krivo pogledati ako vidi da je vaše znanje materinskog jezika na niskim granama. Takvo nepismeno izražavanje svrstat će vas u kategoriju osoba bez opće kulture, pa makar se bavili i poslovima u kojima pisanje nije u fokusu.
Već uvidom u životopis i prijavnicu za posao poslodavac stječe prvi dojam o potencijalnom kandidatu. Čak 76 posto poslodavaca ne bi zaposlilo kandidate koji u životopisu imaju jednu ili dvije pogreške. To je prilično velika brojka onih koji paze na točnost napisanoga.
Svi mi poznajemo osobe koje pišu ''sumljam'' umjesto ''sumnjam'', ''neznam'' umjesto ''ne znam'' ili ''jer'' kada su zapravo htjeli napisati ''jel''. Takvo nepoznavanje hrvatskog jezika jezikoslovce će izbaciti iz takta.
Počnete li istraživati, mogli biste se začuditi na kojim riječima korisnici pametnih telefona najčešće griješe. Možda nekima zvuči neobično, ali u najčešće pogreške u pisanju spadaju riječi poput talac/taoc, sve vrijeme/svo vrijeme, na osnovi/na osnovu, rječnik/riječnik, golem/ogroman.
Ako niste bili sigurni koja je od ovih riječi točna, a koja netočna, vrijeme je da preuzmete aplikaciju A1 Lappsus, koja će vam pomoći poboljšati znanje gramatike i pravopisa.
Prilikom svakog trećeg otključavanja zaslona aplikacija će vam postaviti pravopisno pitanje s dva moguća odgovora. Za svaki točan odgovor dobivate bodove koje na kraju mjeseca pretvarate u dodatne megabajte za surfanje internetom bez dodatnih troškova.
Što imate više točnih odgovora, na vaš račun stiže više dodatnih megabajta. Moguće je osvojiti do 1 GB podatkovnog prometa mjesečno, ako ste A1 prepaid korisnik. Pa neka igre pismenosti započnu!
Aplikaciju su smislili borci za pismenost na čelu s Markom Alerićem, izvanrednim profesorom s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Aplikacija sadrži 500 najčešćih pravopisnih i gramatičkih grešaka na kojima korisnici mogu svakodnevno vježbati.
Čini se da ova aplikacija može poslužiti svakome, ali vjerujemo kako je naglasak ipak na djeci, tzv. generaciji Z koja provodi brojne sate online. Iznenađujući je podatak da osoba u prosjeku pogleda u zaslon svog pametnog mobitela čak 150 puta dnevno. Svaki će roditelj ipak biti mirniji ako zna da pri svakom spuštanju pogleda prema zaslonu mobitela njegovo dijete nauči nešto novo.
Zapravo je aplikacija genijalan način kako dobrovoljno potaknuti djecu, ali i odrasle na pravilno učenje svog jezika. Biti pismen danas je vrijednost koja je na cijeni višoj nego ikad. I zapamtite, sve što ikada napišete online ostaje negdje zapisano. Ne želite valjda da to bude u kategoriji „nepismeno“.