80 posto građana osjeća se siromašnima

Slika nije dostupna
Broj Hrvata s najnižim primanjima raste, a broj onih s iznadprosječnim plaćama pada, može se zaključiti iz najnovijih podataka o raslojavanju po kriteriju primanja u Hrvatskoj. To bi moglo upućivati na ozbiljno raslojavanje i neravnomjernu distribuciju bogatstva u hrvatskom društvu.

Gotovo 80 posto građana osjeća se siromašnima, a u Hrvatskoj prevladava mišljenje da je od početka '90-ih godina prisutna značajna polarizacija društva, tako da siromašni postaju siromašniji, a bogati još bogatiji, piše Jutarnji list.

No, uzimajući u obzir podatke o plaćama, analitičari smatraju da se ipak može govoriti samo o blagom povećanju nejednakosti.

'Subjektivne procjene stanovništva govore da se većina ne osjeća poželjnim srednjim slojem, već siromašnim', ističe Davorka Vidović iz Centra za politološka istraživanja. 

Dodaje da točnih podataka o distribuciji među slojevima nema, pa uglavnom možemo govoriti o subjektivnim procjenama i pozivati se na različita istraživanja.

No, potkrepljujući svoje mišljenje o velikom raslojavanju, Vidović navodi i istraživanje Ujedinjenih naroda, koje kaže da 20 posto najbogatijih u Hrvatskoj sudjeluje u prihodu/potrošnji s gotovo 40 posto.

Interpretacija društvenog raslojavanja očito ovisi o izvorima i kriterijima. Studija Svjetske banke upućuje na to da je hrvatsko društvo manje nejednako nego u usporedivim zemljama.

Usporedna anketa o radnoj snazi iz 1998. i 2005. godine pokazuje da su u tom razdoblju najviše koristi imali 'najbogatiji' radnici, oni koji danas u prosjeku primaju plaću veću od 10.000 kuna, a malo se povećao udio siromašnih radnika, sa 11 na 14 posto.

Dok je plaća u ostalim sektorima prosječno porasla 70 posto, najbogatiji su ostvarili 80-postotni rast plaća.

Premda su promjene najuočljvije u vrhu i na dnu ljestivce plaća, Paul Stubbs s Ekonomskog instituta u Zagrebu ističe da previranja unutar srednjeg sloja imaju dalekosežan značaj.

'Danas više do izražaja dolaze umreženi profesionalci čiji napredak ovisi o vlastitom poduzetništvu', kaže Stubbs. S druge strane, napominje, stagnira tradicionalni srednji sloj: javni službenici, učitelji, zdravstveni djelatnici.

Usporedba plaća u zadnjem desetljeću upućuje i na to da bi se nositelji vlasti i poslodavci trebali zamisliti i nad činjenicom da se povećava udio siromašnih radnika, dajući negativan doprinos društvenom raslojavanju.

Povezane teme